Results 1 to 10 of about 257 (115)
Vladimir Ribić, Primenjena antropologija – Razvoj primenjenih antropološkihistraživanja u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Beograd ...
Jelena Vasiljević
doaj +1 more source
Straipsnyje pristatoma L. Karsavino antropologija bei supažindinama su jo visuotinybės filosofija apskritai. Šios filosofijos išeities principas yra visuotinybė.
N. Semionkinas
doaj +3 more sources
Povodom knjige: Ivan Kovačević, Antropologija tranzicije, Etnološka biblioteka, Knjiga 28, Srpski genealoški centar, Beograd 2007, 166 strana.
Vesna Trifunović
doaj +1 more source
Rad nakon penzionisanja u Srbiji iz antropološke perspektive
Antropološko istraživanje – sprovedeno u periodu od 2020. do 2022. godine – dizajnirano je s ciljem da uputi u najvažnija pitanja koja se odnose na strukturalne preduslove za rad u starosti, ali i na motive trinaest sagovornika za preduzimanje poslovnih ...
Ljubica Milosavljevic +2 more
doaj +1 more source
V prispevku so objavljeni rezultati bioarheoloških (tj. antropoloških, arheozooloških in arheobotaničnih) raziskav grobišča Marof na Igu, kjer je bilo odkritih 28 grobov iz časa od druge polovice 1. st. do konca 3. oziroma začetka 4. st. Izsledki
Borut Toškan +2 more
doaj +1 more source
On Forms of Crafting and Their Meaning
Akvilė Rėklaitytė, Meistraujantis žmogus: poetinė Marcelijaus Martinaičio antropologija, Vilnius: Lietuvių literatūros ir tautosakos institutas, 2020, 286 p.
Jurgita Žana Raškevičiūtė
doaj +1 more source
U članku se obrađuje pokušaj razumijevanja čovjeka karakterističan za filozofsku antropologiju s početka 20. stoljeća. U tom kontekstu se na poseban način osvrće na kategoriju »ekscentrične pozicionalnosti« čovjeka u odnosu na druge oblike svijeta života,
Ivo Džinić
doaj +1 more source
Tekst predstavlja nekoliko napomena o odnosu između antropologije i demografije, koji je ponekad opisivan kao "dug, mučan, često ambivalentan i ponekad strastven".
Aleksandar Bošković
doaj +3 more sources
Kultūros tyrėjas Edmundas Gendrolis (1938-1994)
1994 m. sausio 2 d. staiga mirė KTU Filosofijos katedros docentas, humanitarinių mokslų daktaras Edmundas Gendrolis. Jis gimė 1938 m. birželio 28 d. Pašūtonių kaime, Eržvilko valsčiuje. 1956 m.
Adolfas Gasiūnas
doaj +1 more source
Između primorskih padina Velebita, južno od Senja, prostire se Podgorje koje bi se u svjetskim razmjerima usporedbi slobodno moglo opisivati kao podnožje hrvatskog Tibeta.
SANJA ŠPOLJAR VRŽINA
doaj +1 more source

