Results 41 to 50 of about 837 (110)

Etymological interpretation of some Macedonian and Croatian place-names

Folia Onomastica Croatica, 2002
The article focuses on the etymological position of the Macedonian toponyms Velebište, Budim, Zdanec, Slabinja, Dragonož and Lažda as well as on the Croatian toponyms Velebit, Budim, Zajezda, Ždala, Radoboj, Slabinja, Gornji Dragonožec, Donji ...
Ljubica Stankovska
doaj  

Osobitosti španjolske antroponimije: marijanska imena

Folia Onomastica Croatica, 2013
Mnogobrojna španjolska imena, osobito ona ženska, semantički su transparentna. Prevodeći „značenja“ takvih imena, površni poznavatelj španjolskoga jezika može se upitati što to nagoni ljude da ženskom novorođenčetu nadjenu ime Amparo ‘utočište ...
Ivana Lončar
doaj  

Osobna imena na Pašmanu

Folia Onomastica Croatica, 2005
Neupitan je suodnos strukture stanovništva, njegove pokretljivosti ili stalnosti sa sastavom i brojem imena u zajednici. Često su upravo imena ta koja upućuju na naše podrijetlo i koja svjedoče o promjenama koje su se dogodile u nekom kraju tijekom ...
Barbara Vodanović
doaj  

“Ex incognitis genitoribus” Prezimena tršćanskih nahoda tridesetih godina XIX. stoljeća*

Folia Onomastica Croatica, 2000
Na temelju građe ekscerpirane u Državnom arhivu u Trstu analizirana su prezimena djece ostavljane u tršćanskome nahodistu tridesetih godina XIX. stoljeća.
Mislava Bertoša
doaj  

Ценностные ориентиры русского человека сквозь призму имени собственного (по материалам региональной антропонимии Xv–Xvii вв.) -Vrednostni orientirji ruskega človeka skoz lastnoimensko prizmo (po gradivu regionalne antroponimije 15.–17. stoletja)

Jezikoslovni zapiski, 2018
V članku se z vidika antropocentrizma analizirajo antroponimne enote (vzdevki, nekoledarska in koledarska osebna imena), ki jih beležijo karelski zapisi iz 15.–17. stoletja.
Ирина Алексеевна Кюршунова
doaj   +1 more source

Antroponimija Dragoslavec Brega

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 2012
Nakon uvodnih napomena o gornjomeđimurskome naselju Dragoslavec Breg (s osobitim osvrtom na povijest njegova imena, neslužbeni etnik i kretanje broja stanovnika), u radu se na osnovi terenskim i arhivskim istraživanjem prikupljene građe analizira antroponimijski sustav toga naselja.
openaire   +2 more sources

Antroponimija zagrebačkih Židova od početka XIX. st. do drugog svjetskog rata [PDF]

, 2020
Although the presence of some Jews in the city has been confirmed in earlier ages, their continuous stay in Zagreb can be traced back to the beginning of the 19th century and the first censuses from 1808 (for the municipal jurisdiction) and 1812 (for the bishopric jurisdiction).
openaire   +2 more sources

O antroponimima u Kukljici u 20. stoljeću

Folia Onomastica Croatica, 2008
U članku se opisuju osobna imena u trima vremenskim odsječcima (prije i poslije Drugoga svjetskoga rata i nakon sedamdesetih godina), zatim tri oblika prezimena (službeno prezime, pridjevski oblik i djevojačko prezime udanih žena) i različiti nadimci u ...
Mislav Benić
doaj  

LA TERMINOLOGIA ONOMASTICA [PDF]

, 2007
Rad prezentira nov model znanstvenog pristupa onomastici kao disciplini unutar opće lingvistike. Dva su glavna pravca u kojima se kreću novine na kojima se inzistira: terminološki i stratifikacijski.
Siniša Vuković
core   +2 more sources

Dobranjska prezimena i nadimci

Folia Onomastica Croatica, 2006
U ovome se radu obrađuju prezimena i nadimci sela Dobranje na temelju dostupne literature, proučavanja arhivske građe i terenskoga istraživanja. Obrađene su jezične osobine mjesnoga govora koje su relevantne s povijesnojezičnoga i dijalektološkog ...
Domagoj Vidović
doaj