Results 1 to 10 of about 222 (60)
Debljinski prirast stabala kao bioindikator njihove vitalnosti: studija slučaja sa područja Despotovca [PDF]
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2017 Istraživanje procesa devitalizacije i sušenja stabala vršeno je u veštački podignutoj sastojini crnog bora na području Despotovca, Srbija. Analiziran je debljinski prirast 30 dominantnih stabala, razvrstanih na osnovu okularne ocene intenziteta ...
Branko Stajić +3 more
doaj +9 more sources
Veličina i varijabilitet debljinskog prirasta stabala jele na planini Borja [PDF]
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2019 Veličina i varijabilitet debljinskog prirasta stabala jele analiziran je za područje Borja planine, u čistim sastojinama jele i u mješovitim sastojinama jele i bukve.
Goran Jović +3 more
doaj +7 more sources
Razvojne karakteristike sastojina crne johe u Republici Srpskoj
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2012 U Republici Srpskoj, ekološke i razvojne karakteristike šuma crne johe nisu istražene u obimu koji je potreban za planiranje gazdovanja po principima održivog gazdovanja šumama. U ovom radu su prezentovani rezultati istraživanja razvojnih karakteristika
Vojislav Dukić +2 more
doaj +4 more sources
Debljinski prirast stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena u šumama na dijelu sliva rijeke Česme [PDF]
Šumarski list, 2000 U nizinskom dijelu rijeke Česme prostiru se vrijedne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak ('Quercus robur L.)je naša dragocjena vrsta koja se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti u drvnom fondu Hrvatske, odmah iza bukve, a po vrijednosti drvne mase, nedvojbeno je na prvom mjestu.
openaire +1 more source
Some of the next articles are maybe not open access.
Utjecaj horizontalne projekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko, 1994U ovom radu posvetili smo se istraživanju utjecaja horizontalne projekcije širine krošanja na debljinski prirast stabala hrasta lužnjaka. Da bi eliminirali što veći broj drugih utjecaja na debljinski prirast izabrali smo jednu sastojinu hrasta lužnjaka približno iste starosti, oko 70 godina, u istim ekološkim uvjetima rasta (tip II-G-10).
Novotny, Vladimir +3 more
openaire +1 more source
Utjecaj sunčeve aktivnosti na debljinski prirast drveća u sjevernoj Hrvatskoj
1995Oton Kučera autor je ključne knjige za popularizaciju astronomije u Hrvatskoj. Riječ je o "Našem nebu" prvi puta izašlom 1895. Na njegov je poticaj 1903. osnovana zagrebačka zvjezdarnica na Popovom tornju. Ovaj zbornik posvećen njemu sadrži 19 radova vezanih uz astronomiju, od povijesti astronomije, etnoastronomije do suvremene tematike kao što su ...
Roša, Dragan +3 more
openaire
Utjecaj oštećenja od sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast poljskog jasena.
2005Gospodarenje, uz očuvanje prirodnih optimalnih uvjeta za opstanak sastojina hrasta lužnjaka i poljskoga jasena, kao glavnih sastojina nizinskih šumskih ekosustava u Hrvatskoj prioritetna je i važna zadaća šumarskih stručnjaka. Kod prirodne i umjetne obnove trajno je nazočan problem broja biljaka kako bi se osigurala stabilna, kvalitetna i produktivna ...
Margaletić, Josip +2 more
openaire +1 more source
2020
Posljednjih nekoliko godina u šumama hrasta lužnjaka dolazi do napada hrastove mrežaste stjenice koja se očituje u sisanju lisnih sokova što rezultira postepenim propadanjem lisne mase. Ovim radom istraženo je kako napad hrastove mrežaste stjenice utječe na debljinski prirast stabala hrasta lužnjaka, te na povezanost starosti sastojina sa veličinom ...
openaire +1 more source
Posljednjih nekoliko godina u šumama hrasta lužnjaka dolazi do napada hrastove mrežaste stjenice koja se očituje u sisanju lisnih sokova što rezultira postepenim propadanjem lisne mase. Ovim radom istraženo je kako napad hrastove mrežaste stjenice utječe na debljinski prirast stabala hrasta lužnjaka, te na povezanost starosti sastojina sa veličinom ...
openaire +1 more source
Odziv crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na različite intenzitete selektivne prorjede: pedesetgodišnja istraživanja u sjeveroistočnoj Sloveniji [PDF]
, 2020 Pure black alder stands are specific and require adapted silvicultural models. To determine the best intensity of selective thinning in such stands, research plots were established in Polanski Log in 1967.
Dušan Roženbergar +2 more
core +3 more sources
Modeling bark thickness of beech (Fagus sylvatica L.) [PDF]
, 2021 Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine ...
Admir Avdagić +6 more
core +2 more sources