Results 51 to 60 of about 428 (86)

KORENSKA ETIMOLOGIJA DANES

open access: yesFilologija, 2003
Korenska etirnologija je danes lahko povsem nevtralna oznaka za del etimološkega postopka, kjer se besedo poveze z njenim besedotvornirn predhodnikom = etimonom = korenom. Pri tem pa ima ključno vlogo forma in ne pomen besede.
openaire   +1 more source

Drevna logistika – povijesna distanca i etimologija

open access: yesTehnički vjesnik, 2011
Fenomen logistike ima iznimnu genezu. Po nalazima koji su prikazani u radu, logistika datira iz razdoblja kasnog brončanog doba, iz antičkog doba. Uvjet za razvoj logistike bio je evolucija metričkih sustava, prije svega numeričkog sustava. Osnove mezopotamijskog i egipatskog numeričkog sustava Feničani su prilagodili u trgovačke svrhe.
Stojić, Gordan   +2 more
openaire   +2 more sources

Etimologijos pastabos III

open access: yesBaltistica, 2011
-
Wojciech Smoczyński
doaj   +1 more source

Lõnča – primjer specifične toponimijske tvorbe

open access: yesFolia Onomastica Croatica, 2015
U članku se na primjeru kornatskoga toponima Lõnča pokušava dokazati postojanje i produktivnost „specifičnoga toponimijskog” tvorbenog sufiksa -ča, posvjedočenoga na cijelome nizu primjera iz (između ostaloga i) istočnojadranske toponimije.
Ante Jurić
doaj  

Toponimija Semeljaca – sela istočne Đakovštine

open access: yesFolia Onomastica Croatica, 2010
U ovom se radu obrađuju toponimi, odnosno mikrotoponimi Semeljaca, sela istočne Đakovštine, na osnovi dostupne literature, proučavanja dostupne arhivske građe te terenskoga rada.
Ivana Čatić
doaj  

K nastanku in pomenu nekaterih zemljepisnih imen v Baški dolini

open access: yesSlavistična Revija, 2003
V prispevku se pojasnjuje nastanek in podaja etimologija dveh doslej nerazvozlanih zemljepisnih imen: Hudajužna in Porezen. S pomočjo zgodovinskih zapisov se spremlja večstoletni glasoslovni razvoj in prikazuje nastanek krajevnih imen Loje, Logaršče ...
Silvo TORKAR
doaj  

Etimologija praslavenskoga *jarьmъ, *jarьmo

open access: yesRasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010
U radu se raspravlja o etimologiji hrvatske riječi jaram i srodnih riječi u ostalim slavenskim jezicima. Prikazuje se da je ta riječ u baltoslavenskome bila množinski oblik imenice koja je dala hrvatsko rame. Raspravljaju se formalne teškoće te etimologije i analiziraju se brojne usporedne izvedenice u slavenskome.
openaire   +3 more sources

ETIMOLOŠKA ISTRAŽIVANJA O TERMINU KRUNICA I NJEGOVIM SINONIMIMA

open access: yesRasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 1992
Krunica kao predmet je pankulturološki i panreligijski predmet. Uvijek je riječ o nekom nizu, vrpci koja služi za nizanje molitava. Korijeni su joj u hinduizmu i bidizmu. a javlja se oko prvoga stoljeća nove ere.
Valentin Putanec
doaj  

Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama

open access: yesJezikoslovlje, 2002
Ova studija obrađuje fenomen pučke etimologije na primjeru dvadesetak posuđenica iz njemačkoga jezika. Većina ih ne ide u sastav hrvatskoga standardnog jezika, a poneka od njih je i sa samoga ruba hrvatskoga govornog jezika. Prilog tendira ukazati na različit intenzitet pučke etimologije, pri čemu načelno diferencira različite stupnjeve ...
openaire   +3 more sources

Etimologija glagola (na)uditi

open access: yesFilologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2004
U radu se pokušava rasvijetliti etimologija glagola (na)uditi. Glagol se izvodi od nepotvrđene imenice *ud sa značenjem » šteta« .
openaire   +2 more sources

Home - About - Disclaimer - Privacy