Results 31 to 40 of about 245 (72)
PRILOG ISTRAŽIVANJU PREDAJA O STAROM NARODU NA PODRUČJU LIKE I PODGORJA
Na temelju podataka iz dostupne literature, arhivske građe te vlastitih terenskih istraživanja, autor donosi komparativnu analizu motivskog kompleksa predaja o tzv. "starom stanovništvu" na području Like i Podgorja.
MATIJA DRONJIĆ
doaj
PUČKI I KOMEDIOGRAFSKI ELEMENTI U DRAMSKOM RADU PERE BUDAKA
Narativnost, folklorna obilježja, sklonost smiješnome, optimizam i duboki humanizam – glavne su karakteristike dramskog stvaralaštva Pere Budaka.
JASMINKA BRALA-MUDROVČIĆ
doaj
KORESPONDENCIJA FRANA KURELCA I OSOBA S PODRUČJA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
U radu autori predstavljaju bogatu korespondenciju Frana Kurelca, jednog od najznačajnijih osoba hrvatske lingvistike i buditelja nacionalne svijesti 19. stoljeća, s njegovim suradnicima i učenicima s područja Ličko-senjske županije, poput Mane Sladovića,
Maja Polić, Marko Urem
doaj +1 more source
IZ IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU GRADA SENJA I OPĆINE KARLOBAG
Rad se prvenstveno temelji na Izvješćima o stanju u prostoru koji daju najzorniju ocjenu postojećeg stanja, analize prostornog razvoja i planiranje razvoja za naredno razdoblje. Riječ je o Izvješćima za grad Senj i općinu Karlobag.
STIPE MUDROVČIĆ
doaj +1 more source
PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA
Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva svijeta).
SINTIJA ČULJAT
doaj +1 more source
Rad je prikaz monografije "Živjeti na Krivom Putu" (ISBN 9789531752664), triju svezaka od gotovo tisuću stranica, kao značajnog doprinosa u procesu prepoznavanja i boljeg poznavanja bunjevačkog/bunjevačkih identiteta - njihova primorsko-ličkog ogranka - te kulturne baštine ovog dosada premalo istraživanog podkapelskoga kraja.
openaire +1 more source
TURSKE UTVRDE I KULE U LICI I KRBAVI 1527. – 1689. GODINE
Ovaj pokušaj ulaska u povijest turskog vremena u Lici i Krbavi zaista je tek početak istraživanja mnogih pitanja: političkog i društvenoga stanja, gospodarskih i vjerskih prilika, u vremenskom razdoblju dužem od jednog i pol stoljeća.
MILAN KRUHEK
doaj
Prof. Glavičić je sveobuhvatnim promišljanjem prostora svog prvenstvenog interesa Senja i njegove okolice te Velebita – prisutnost čovjeka držao njegovim neodvojivim dijelom. Obilazeći te krajeve i ljude tijekom cijeloga radnog vijeka, želio je sačuvati
HELENA KNIFIĆ-SCHAPS
doaj
IN MEMORIAM JURAJ LOKMER (Senj, 1947. – Zagreb, 2023.)
Juraj Lokmer (1947. – 2023.)
Miroslav Glavičić
doaj
ANTE GLAVIČIĆ I GLAGOLJSKA TISKARA U SENJU
Arheolog, muzealac, konzervator, istraživač prof. Ante Glavičić jedan je od onih Senjana, koji je poticao istraživanja kulturne povijesti svojega grada.
ANICA NAZOR
doaj

