Results 1 to 10 of about 36 (34)

Hranidba svinja u produženom tovu za proizvodnju tradicionalnih trajnih mesnih proizvoda

Krmiva, 2018
Uz genotip svinja, hranidba je drugi važan čimbenik uspješnoga tova svinja do većih tjelesnih masa, za proizvodnju tradicionalnih trajnih mesnih proizvoda (šunke, pršuti, kobasice, kuleni i dr.). Način hranidbe svinja ovisan je o genotipu (masni, polumasni ili mesni) i sustavu držanja (otvoreni, poluotvoreni, zatvoreni). U interakciji genotipa svinja i
Danijela Samac, Samac Danijela
exaly   +4 more sources

Hranidba svinja u ekološkoj proizvodnji

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme
Hranidba svinja u ekološkoj proizvodnji treba biti prema načelima koji su zakonski regulirana. Smiju se koristiti samo zakonski dopuštena krmiva, a ne smiju se koristiti antibiotici, kokcidiostatici, različiti biostimulatori i hrana koja je genetski modificirana (GMO). U ekološkoj proizvodnji svinja treba što više koristiti pašu i različita voluminozna
Senčić, Đuro, Samac, Danijela
openaire   +2 more sources

HRANIDBA SVINJA U OTVORENOM SUSTAVU DRŽANJA

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1997
Novi trendovi razvoja u "Trečoj agrarnoj revoluciji" započetoj u Americi (poslije 1950. godine) doveli su do novih pojava u stočarskoj proizvodnji. Nove trendove u Europi posebno su analizirale Komisije EAAP-a, čiji rad su pregledno iznijeli R.D.Politiek i J.J.Bakker 1982. godine.
Robić, Zvonimir, Lučić, Zdravko, Đikić, Marija, Jurić, Ivan   +3 more
openaire   +2 more sources

Hranidba svinja u ekološkoj poljoprivredi

, 2017
Ekološki uzgoj svinja temelji se na držanju pojedinih kategorija svinja u što prirodnijem i prostranijem okolišu uz veće mogućnosti kretanja, što pozitivno djeluje na ponašanje životinja, njihovo zdravlje i dobrobit. Svinje se mogu hraniti ekološki proizvedenom hranom s vlastitog gospodarstva ili kupljenom hranom s drugog gospodarstva koje se bavi ...
openaire   +1 more source

FOSFONAL U HRANIDBI SVINJA II. HRANIDBA TOVNIH SVINJA

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1992
Feldhofer, Stjepan, Gašpar, Marija, Zadravec, Ljiljana   +2 more
openaire   +1 more source

FOSFONAL U HRANIDBI SVINJA I. HRANIDBA RANO ODBIJENE PRASADI, PREDTOV PRASADI

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1992
Feldhofer, Stjepan, Gašpar, Marija, Vrabec, Ljiljana   +2 more
openaire   +1 more source

Organska (ekološka) hranidba svinja (4) Hranidba tovnih svinja

2021
Hranidba svinja u ekološkom tovu ovisi o načinu držanja (otvoreni, na dubokoj stelji ili u „klasičnim“ oborima). Svinje držane na otvorenom hrane se pretežno pašom, a samo se djelomično prihranjuju žitaricama, posebice kukuruzom. Svinje su svejedi te pasu i ruju korijenje i gomolje.
Senčić, Đuro, Samac, Danijela
openaire   +1 more source

Organska (ekološka) hranidba svinja (1) Hranidba suprasnih krmača

2021
U vrijeme od odbića prasadi od sise do pripusta, mršave krmače treba pojedinačno hraniti kako bi popravile kondiciju, smanjilo se vrijeme od odbića do oplodnje i povećao broj ovuliranih jajnih stanica, a time i broj rođene prasadi. Mršave se krmače nakon odbića prasadi slabo tjeraju („tiho“ tjeranje) ili tjeranje čak izostaje (anestrus).
Senčić, Đuro, Samac, Danijela
openaire   +1 more source

Organska (ekološka) hranidba svinja (3) Hranidba prasadi i rasplodne nazimadi

2021
Nakon prasenja, prasad treba što prije posisati kolostrum vlastite majke. Sisanjem kolostruma prasad stekne pasivni imunitet jer mlijekom dobiva antitijela koja ju štite od bolesti, sve dok ne počne stvarati vlastita antitijela, tj. dok ne stekne aktivni imunitet. Prasad nakon tri tjedna starosti počinje stvarati vlastita antitijela. Tijekom prvih dana
Senčić, Đuro, Samac, Danijela
openaire   +1 more source

Organska (ekološka) hranidba svinja (2) Hranidba dojnih krmača i nerastova

2021
Hranidbi dojnih krmača treba posvetiti posebnu pozornost jer o tome ovisi mliječnost krmača, a o njoj porast prasadi. Krmače treba hraniti po volji (ad libitum). Dnevni obrok treba podmirivati uzdržne potrebe krmače i potrebe za proizvodnju mlijeka (produktivne potrebe). Krmača može dnevno pojesti od 5, 5, do 6, 0 i više kg krmne smjese.
Senčić, Đuro, Samac, Danijela
openaire   +1 more source