Results 31 to 40 of about 20,062 (148)

U kojim se zonama u sadašnjem trenutku smiju očekivati pomaci koji bi mogli doprinijeti boljem poznavanju "dalmatskoga"?

Folia Onomastica Croatica, 1998
Autor uvodno upozorava na utjecaj hrvatske, albanske odnosno mletačke fonologije na vokalizam raznih dalmatoromanskih jezika za što su bili “zaslužni” dvojezični govornici u oba pravca (tj.
Žarko Muljačić
doaj  

Communist penetration of Croatian American organisations during World War II [PDF]

, 2009
It is not surprising that governments in wartime situations consider some of their citizens a danger for national security and that they watch over their activities.
Jure Krišto
core   +1 more source

Hrvatski računovodstveni jezik i rječnik - čežnja ili potreba

Ekonomski Vjesnik, 1997
Hrvatski računovodstveni jezik nije čežnja već goruća potreba. Na krizu hrvatskoga računovodstvenog jezika treba odgovoriti hrvatskim standardnim jezikom, utemeljenim na općim jezično-genetskim posebnostima i povijesnim, kulturnim, političkim i ...
Petar Proklin
doaj  

Prilog razmatranju etimologije ojkonima Žman na Dugome otoku

Folia Onomastica Croatica, 2021
Istražujući polovicom 20 st. etimologiju imena naselja Žmȃn, smještenoga na Dugome otoku, Skok uzima lat. pridjev medianus kao osnovu razvoja srednjovjekovnoga lika Mžan, iz kojega se metatezom suglasničke skupine mž- razvio suvremeni lik toga ojkonima.
Srđan Škunca
doaj  

Klokotičanski govor – krašovanski govor u Rumuniji

Linguistica, 1975
Selo klokotič (Clocotici) je jedno od sedam krašovanskih sela (Karašova, Jabalča, Lupak, Nermet, Rafnik, Vodnik) koja se nalaze u centralnom delu Karaš-severinske županije, jugoistočno od Rešice (administrativnog centra županije).
Victor Vescu
doaj   +1 more source

Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska

Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2007
Studija na temelju arhivske građe prikazuje nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine - Zak. članak I. Hrvatskog sabora i Zak. članak XXX. Ugarskog sabora, jednoga od najkontroverznijih zakonskih članaka u 816-godišnjoj povijesti hrvatsko-ugarske
Ladislav Heka
doaj  

Neke osobitosti santovačkoga šokačkog govora

Hrvatski Dijalektološki Zbornik, 2009
U napisu je u glavnim crtama predstavljen hrvatski govor sela Santova (Hercegszántó) koje se naselje nalazi na jugu Mađarske kod susreta mađarske, hrvatske i srbijanske granice. Naselje je staro oko tisuću godina, a naseljavaju ga Mađari, Hrvati, Srbi te
Živko Gorjanac
doaj  

Uvođenje mađarskoga jezika u službenu uporabu u Ugarskoj i uloga hrvatskih nuncija na Požunskom saboru 1843/44. godine

Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2014
Do raspada Austro-Ugarske monarhije 1918. godine su u političkom životu Ugarske dominirala dvije teme: narodnosno pitanje, te tzv. austrijsko pitanje. Hrvati su imali važnu ulogu i utjecaj na oba pitanja, a napose glede uvođenja mađarskoga kao uredovnoga
Ladislav Heka
doaj  

Etnički sastav naselja Boke Kotorske prema popisu stanovništva iz 1900. godine

Migracijske i etničke teme, 2019
Složena vjerska i etnička slika Boke Kotorske stvorena je prije nekih sedam stotina godina i do danas se nastavila mijenjati. No relativno pouzdane informacije o etničko-brojčanim suodnosima dobivamo tek od vremena Druge austrijske uprave (1814. – 1918.),
Saša Mrduljaš
doaj   +1 more source

Lička toponomastička stratigrafija

Folia Onomastica Croatica, 2010
Iako je Lika bogata predrimskim (japodskim) i prethrvatskim arheološkim nalazištima, pretpovijesnih toponima nije se mnogo sačuvalo (Anvendon, Arupion, Epidocij, Ausankalij, Pset) kao u prekovelebitskom, primorskom (liburnskom) dijelu današnje Like, ali ...
Petar Šimunović
doaj