Čiji kontinuitet? Konstantin Porfirogenet i hrvatska arheologija o razdoblju 7–9. stoljeća
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2010 Rijetki su radovi s područja hrvatske arheologije srednjeg vijeka koji se izravno bave Konstantinom Porfirogenetom. Gotovo svi autori, međutim, prihvaćaju spis De administrando imperio kao više ili manje pouzdan izvor za doseljenje Hrvata (ili samo Slavena) u Dalmaciju u 7.
openaire +2 more sources
Comparision of linguistic and stylistic features od Porphyrogenitus' works Vita Basilii and De thematibus [PDF]
, 2016 Pitanje autorstva Porfirogenetova književnog opusa, unatoč neiscrpnim istraživačkim naporima, i dalje ostaje nepotpuno razjašnjenim te predmetom prijepora u znanstvenim krugovima, ponajviše zbog toga što se u njegovim djelima očituje čak šest različitih ...
Serregi Jurić, Teuta
core
Background of Porphyrogenitus\u27 etimologies of Zadar and Duklja [PDF]
, 1994 Porfirogenetovi oblici imena Zadra i Duklje, Iam era i Diocleia, svojevrsno su tumačenje početaka tih gradova. Za Zadar se samim imenom hoće reći kako je stariji od Rima, a Duklja se očigledno želi dičiti nazivom dobijenim po slavnome caru Dioklecijanu ...
Milenko Lončar
core +1 more source
Balšići u Zeti: od oblasne vlastele do gospodara [PDF]
, 2017 Predmet ovoga rada jest prikaz srednjovjekovne vladarske dinastije Balšića. Na osnovi izvorne građe i relevantne literature pretežno novijega datuma izdanja autor nastoji u radu prikazati porijeklo ove dinastije, njezin uspon i karakteristike njezine ...
Mehmed Hodžić
core +1 more source
Weißkroaten in Banalkroatien undTeile Kroatiens, die aus Gespanschaften bestehen [PDF]
, 2010 U raspravi se obrazlaže da Avari nisu nikad naselili srednjovjekovnu Gacku, Krbavu i Liku. Autor posebno zaključuje da se dio Bijelih Hrvata u ratu protiv Avara, a u savezništvu s Francima, doseljivao iz banske Hrvatske u avarsku županijsku Dalmaciju ...
Ivan Mužić
core +1 more source
Ein Beispiel der adriatischen Poleogenese [PDF]
, 1994 U članku se raspravlja o jednom netipičnom primjeru poleogeneze na istočnoj obali Jadrana: o nastajanju grada Spalatuma (Splita), nasljednika Salone, i Rausija (Dubrovnika), nasljednika Epidaura.
Željko Rapanić
core +1 more source
The Role of Papacy in the Affirmation of Croatia in the Early Middle Ages (7Th –12Th Centuries) [PDF]
, 2009 Veze Apostolske Stolice i Hrvata datiraju iz vremena pontifikata Grgura I. Velikog (590. – 604.) i Ivana IV. Dalmatinca (640. – 642.) te se protežu od priznavanja Hrvatske za pape Ivana VIII. (872. – 882.) i Grgura VII. (1073.
Franjo Šanjek
core +1 more source
PROLEGOMENI AL PROBLEMA DELLA CHIESA PRIMORDIALE DI SAN TRIFONE A KOTOR [PDF]
, 1990 Autor donosi izvještaj o arheološkim istraživanjima kotorske katedrale sv. Tripuna. Nasuprot poznatog navoda Konstantina Porfirogeneta, o građevini koju se obično zamišljalo nalik zadarskom sv.
Jovan Martinović
core +2 more sources
Gdje žive Mirmidonci? Prilog raspravi o značenju pojmova Mirmidones i Marab u zadarskoj legendi o prijenosu moći Sv. Krševana [PDF]
, 2011 U članku autor raspravlja o pojmovima Mirmidones i Marab koji se spominju u tekstu Translatio beati Grisogoni, srednjovjekovnoj hagiografskoj legendi iza Zadra.
Trpimir Vedriš
core +1 more source
Topografija Porfirogenitove Paganije - doktorat Mihe Barade [PDF]
, 2011 U članku autor analizira rad Mihe Barade o topografiji Paganije u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio.
Ivo Goldstein
core +1 more source