Results 31 to 40 of about 83 (79)
Nordisk leksikografi – nu og i fremtiden
LexicoNordica, 2022 Det er efterhånden snart 40 år siden at digitaliseringen og sprogteknologiske metoder, værktøjer og tankegange begyndte at ændre leksikografiens praksis og produkter radikalt. Det leksikografiske miljø er vant til at tænke på sprogteknologien som en naturlig medspiller.
Hovmark, Henrik +1 more
openaire +1 more source
Uporaba korpusa u poučavanju hrvatskoga kao drugoga i inoga jezika
Studia Lexicographica, 2018 U članku se razmatra i istražuje odnos uporabe korpusa u poučavanju hrvatskoga kao drugoga i inoga jezika. Na temelju korpusnih primjera i primjene korpusnih alata želi se uputiti na to da su korpusi vrijedan izvor dodatnih saznanja i spoznaja o jeziku,
Kristina Posavec
doaj
Studia Lexicographica, 2023 Elektronička je leksikografija grana leksikografije koja se bavi teorijskim i praktičnim aspektom mrežnih rječnika, a obuhvaća enciklopedije, leksikone, glosare, terminološke repozitorije i druge informacijske alate kojima se može pristupiti putem ...
Ivana Filipović Petrović +1 more
doaj
Studia Lexicographica, 2013 Centralni istraživački zadatak rada je analiza etničkih identiteta koje autori austrijskih enciklopedijskih i leksikonskih članaka pridaju stanovnicima hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća, te komparacija podataka koje oni donose s istovrsnim
Vlatka Tomić
doaj
O pisanju geografskih imena: Neke nedoumice u hrvatskim leksikografskim i kartografskim djelima
Studia Lexicographica, 2013 Geografska imena ili toponimi jesu vlastita imena prirodnih i društvenih geografskih objekata u prostoru. Predmet su istraživanja mnogih znanosti i znanstvenih disciplina, ponajprije toponomastike, geografije, povijesti i kartografije, a njihovu im širu
Ivana Crljenko
doaj
Kvensk revitalisering, normering og leksikografi
LexicoNordicaAn online dictionary and language technology for Kven language have been developed in a collaborative project between the Kven Institute and Giellatekno at UiT The Arctic University of Norway. Sources for the material are older texts and learning material that are available for the public.
Räisänen, Anna-Kaisa +3 more
openaire +2 more sources
Findes der skønhed i leksikografi?
Fund og Forskning i Det Kongelige Biblioteks Samlinger, 2019 Loránd-Levente Pálfi, Karin Wolgast & Tinne Hoff Kjeldsen: Towards an aesthetics of lexicography In this paper, we examine a subject which has apparently never before been the object of research or published intellectual reasoning. The question is if such a thing as a beautiful dictionary or encyclopedia exists, i.e.
Kjeldsen, Tinne Hoff +2 more
openaire +2 more sources
Geografija i geografi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža
Studia Lexicographica, 2018 Kroz rad geografa u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, jedinoj znanstvenoj ustanovi u Hrvatskoj koja se bavi leksikografijom, predstavit će se specifičan aspekt primjene geografije u suvremenom hrvatskom društvu.
Ivana Crljenko, Mladen Klemenčić
doaj
Model e-rječnika hrvatskoga znakovnog jezika
Studia Lexicographica, 2018 Iako je hrvatski znakovni jezik (HZJ) službeni jezik gluhih na području Republike Hrvatske, nije standardiziran, nema kvalitetne priručnike i o njemu se tek provode istraživanja.
Klara Majetić, Petra Bago
doaj
Inventariografi – al leksikografis og grammatikografis mo(r)der?
LexicoNordica, 2015 Why do we call our subject ‘lexicography’? We describe other things than lexis, such as morphology and microtextology. Another basic but at the same time polysemous and quite fuzzy concept is ‘grammar’. The traditional division of labour between these two descriptive branches of linguistics leaves vast fields of language phenomena undescribed as many ...
openaire +2 more sources