Results 1 to 10 of about 33 (31)

Amendments to the decision on concession of maritime demesne

open access: yesZbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu, 2009
In this article, an analysis is made of a decision of the Republic of Croatia which is, according to the author’s opinion, legally unfounded. Namely, it is based on erroneous premises about the authority of the state in the process of the concession of ...
Vanja Seršić
doaj   +1 more source

La gestion de la zone cotière d’après le droit italien

open access: yesVertigO, 2009
In Italy there is no specific regime for the coastal zone in itself. It is only through other matters, such as maritime demesne or protection of landscape, that the coastal zone is indirectly regulated.
Tullio Scovazzi
doaj   +1 more source

Croatian Constitutional court on the rights of the maritime domain

open access: yesZbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu, 2011
In this paper author deals three (3) decisions of the Constitutional Court of the Republic of Croatia in the relationship with rights of the capital companies in the maritime domain: 1) Decision no: U-III-3579/2006 from October 26, 2010; 2) Decision no ...
Ante Vuković
doaj  

Zaštita pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2010
Pomorsko dobro oduvijek je bio prostor koji je kao najinteresantniji dio teritorija svake države, pa i Republike Hrvatske, bio izložen najrazličitijim nasrtajima (primjerice izgradnja marina, apartmanskih naselja, nasipanja mora i sl.). Granica pomorskog
Vinko Hlača, Jakob Nakić
doaj  

Građevine izgrađene na pomorskom dobru : (prikaz presude)

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2007
Pomorski zakonik kao lex specialis ne propisuje da zgrade i građevine koje su na pomorskom dobru izgrađene, bilo po osnovi koncesije bilo po osnovi prava građenja, pravno nisu dijelovi pomorskog dobra i da tvore zasebnu nekretninu.
Vesna Skorupan Wolff
doaj  

Nekoliko napomena uz Pomorski zakonik

open access: yesUporedno pomorsko pravo, 1994
Pomorski zakonik Republike Hrvatske, u odnosu na ranije propise, predstavlja nesumnjiv napredak u razvoju pomorskog prava. Neizbježno je da se u jednom tako velikom normativnom aktu nalaze rješenja s kojima se ne moraju svi slagati.
Branko Jakaša
doaj  

Određivanje granica pomorskog dobra : (prikaz presude)

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2007
Određivanje granica pomorskog dobra nije upravni akt iz čl.6. Zakona o upravnim poslovima. Radi se o aktu koji temeljem čl. 50. st.6. PZ-a donosi Vlada RH u obliku naredbe uz prethodno pribavljeno mišljenje državnog pravobranitelja RH. Takvim se aktom ne
Vesna Skorupan Wolff
doaj  

Nadležnost za odlučivanje o naknadi uloženih sredstava za uređenje objekta na pomorskom dobru : [prikaz presude]

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2004
Nadoknada uloženih sredstava za uređenje objekta na pomorskom dobru predstavlja imovinskopravni zahtjev iz čl.210 Zakona o obveznim odnosima. Za suđenje o takvom sporu nadležan je sud, a ne neko drugo domaće tijelo, konkretno Ministarstvo pomorstva ...
Vesna Skorupan
doaj  

Kritički osvrt u odnosu na važeće propise s prijedlogom mjera za kvalitetnije upravljanje pomorskim dobrom

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2012
Važećim propisima je određeno da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave (županija), odnosno jedinica lokalne samouprave (gradovi/općine).
Željko Mišić
doaj  

Osnovne značajke Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine

open access: yesPoredbeno Pomorsko Pravo, 2004
U ovom radu autor detaljno opisuje osnovne značajke novoga hrvatskog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je stupio na snagu dana 15. listopada 2003. godine. Novi zakonski tekst uspoređuje s derogiranim zakonima : Pomorskim zakonikom iz 1994. i
Dragan Bolanča
doaj  

Home - About - Disclaimer - Privacy