Results 1 to 10 of about 64 (59)

MEĐIMURSKI OBITELJSKI NADIMCI

Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 1994
U radu se obrađuju pravi obiteljski nadimci dvadesetak međimurskih naselja. Motivacijsko-tvorbenoj analizi prikazanoj pomoću tvorbenih modela prethode osvrti na terminološku problematiku, vrijeme postanka obiteljskih nadimaka, njihovo mjesto u imenskoj ...
Anđela Frančić
doaj   +3 more sources

Obiteljski nadimci u Držimurcu i Strelcu: motivacija, tvorba i pragmatika

Folia Onomastica Croatica, 2016
U radu će se analizirati obiteljski nadimci iz Držimurca i Strelca, dvaju međimurskih naselja u Općini Mala Subotica. U tim je naseljima kategorija obiteljskoga nadimka vrlo živa u uporabi i tvorbi novih pojavnica. Osim jezičnih informacija i dijalektnih
Ines Carović, Kristian Novak
doaj   +5 more sources

MEĐIMURSKI OBITELJSKI NADIMCI OD OSOBNIH IMENA

Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 1993
U radu se iz postava međimurskih obiteljskih nadimaka koji se temelje na osobnim imenima iščitavaju jezične, upravo dijalekatske (fonetsko-fonološke, morfološke, tvorbene) i nejezične informacije pohranjene u toj antroponimskoj podvrsti.
Anđela Frančić
doaj   +2 more sources

Nadimci u rječniku rovinjskoga istroromanskoga govora A. i G. Pellizzera

Folia Onomastica Croatica, 1996
U navedenom rječniku autor je našao 105 rovinjskih nadimaka, koji se, poredani po abecednom redu, najprije komentiraju i uspoređuju s drugim izvorima, zatim slijedi pregled fonetskih, morfoloških, sintaktičkih i tvorbenih osobitosti, te pokušaj ...
Pavao Tekavčić
doaj   +2 more sources

Arumunjska prezimena u Makedoniji

Folia Onomastica Croatica, 2023
Na početku ovoga rada ukratko se osvrćemo na etnogenezu i prisutnost Arumunja (Vlaha) na Balkanskome poluotoku, nakon čega slijedi kratak prikaz Arumunja u Makedoniji i njihova jezična prava na lokalnoj (grad Kruševo) i državnoj razini nakon ...
Elka Jačeva-Ulčar
doaj   +1 more source

Tvorba nadimaka u hrvatskom jeziku

Magistra Iadertina
Tvorba nadimaka predstavlja plodno tlo za analizu u lingvističkim raspravama, posebice u međunarodnoj literaturi, pri čemu se razlikuju dvije glavne vrste nadimaka – nadimci motivirani izvanjezičnim čimbenicima i nadimci nastali na temelju fonološke ...
Frane Malenica
doaj   +1 more source

Obiteljski nadimki u gradišćanskohrvatskom na primjeru sela Vulkaprodrštofa

Hrvatski Dijalektološki Zbornik, 2009
Hrvatski nadimci u Vulkaprodrštofu nisu se nigdje zapisali i upotrebljavaju se isključivo u razgovornom jeziku. Oni ne pripadaju ni kategoriji prezimena ni kategoriji imena.
Sabine Pawischitz
doaj  

Antroponimija i toponimija općine hvarske

Hrvatski Dijalektološki Zbornik, 1956
Imena, prezimena, nadimci i toponimi u mjestima hvarske općine.
Mate Hraste
doaj  

Osobni nadimak, figura za društveno uvjetovani kontekst (na primjeru nadimaka s otoka Pašmana)

Folia Onomastica Croatica, 2017
Pretpostavili smo da su nadimci, pragmatična nadimena nastala nekim od postupaka prijenosa značenja, zapravo figure za opće kulturno-etnički i povijesno obilježene lekseme.
Barbara Vodanović
doaj  

Nadimci - poruke kulturologu: osobni i obiteljski nadimci u Mraclinu

Studia ethnologica Croatica, 1995
Autorice razmatraju nadimke kao jezični podsistem koji oblikuje sliku svijeta; ocjenjuju pojave u njemu, rangiraju vrijednosti, ponašanje, čak i emocije. Korišteni su nadimci iz, nekad sela, sada zagrebačkog gradskog naselja Mraclina u Turopolju. Ponašanje u jeziku je dio općeg ponašanja određene zajednice. Nadimci žive i danas.
Cvetnić, Branka, Cvetnić, Marija
openaire   +1 more source