Results 91 to 100 of about 3,945 (100)

ULOGA PLIJESNI Botrytis cinerea U VINARSTVUU

2012
Botrytis cinerea je filamentozna gljivica koja ima dva suprotna učinka na vinovu lozu. Ako grožđe dobiva na kvaliteti razvija se plemenita plijesan, a ako grožđe trune dolazi do bolesti koja se naziva sivom plijesni. Siva plijesan je značajna bolest vinove loze diljem svijeta. Proces infekcije, od zdravog grožđa do pljesnivog grožđa, ovisi o vremenskim
openaire   +1 more source

Proizvodnja lipida pomoću plijesni Mortierella isabellina

2016
Mikrobni lipidi su alternativna sirovina za proizvodnju biodizela druge generacije. Mortierella isabellina uzgojena je u hranjivoj podlozi uz različite molarne omjere izvora ugljika i dušika (C:N). Najveća produktivnost sinteze biomase bez lipida od 0, 0285 g L-1 h -1 postignuta je pri omjeru C:N 50-150 mol mol-1 . Maksimalni udjel lipida (50 %, g g -1
openaire   +1 more source

Određivanje biomase plijesni na čvrstim supstratima

2003
U ovom radu određivana je količina biomase plijesni na čvrstom supstratu (kukuruzno zrno) upotrebom "hitinske metode" pri temperaturi od 25 º ; C i sadržaju vode u supstratu od 40% i 45% , usporedno sa određivanjem sadržaja hitina.
openaire   +1 more source

Zakonom neregulirani mikotoksini plijesni roda Aspergillus

2019
Ovaj rad podijeljen je u dva dijela, prvi dio obrađuje značajke, građu i životni ciklus Aspergillus flavusa te njegovu povezanost s mikotoksinima. Drugi dio stavlja naglasak na neregulirane produkte sekundarnog metabolizma ove plijesni. Aspergillus flavus je plijesan iz roda Aspergillus te ga se može pronaći u obliku micelija, sklerocija i spora ...
openaire   +2 more sources

Bioraznolikost plijesni u prašini nakon poplave

2018
Poplava u općini Gunja u 2014. godini uništila je brojne domove te utjecala na promjene u koncentraciji i sastavu plijesni u različitim supstratima što se odrazilo i na sastav kućne prašine. Kako bi se utvrdio kvantitativni i kvalitativni sastav plijesni u prašini, u rujnu 2017.
openaire   +1 more source

Plijesni-potencijalna opasnost po zdravlje restauratora

2000
Plijesni (micromycetes-hipomycetes) sitne su saprofitne gljivice i vrlo heterogena podskupina talofita koje se razmnožavaju sporama nastalim seksualnim i aseksualnim putem. Njih najčešće tvore fertilne plodonosne hife koje se uzdižu iz supstratnog u zračni micelij, sijući na više desetaka tisuća spora (egzo ili endospora).
openaire   +1 more source

Raširenost i toksinogenost vrsta plijesni u hrani

2004
U proteklih 20 godina ispitivan je toksinogeni potencijal Aspergillus, Penicillium i Fusarium vrsta koje su se javljale kao učestali kontaminanti uzoraka hrane (suhomesnati proizvodi, kukuruz i druge žitarice, grah, jabuke), koji su sakupljani u području endemske nefropatije (EN) i non-EN u Hrvatskoj.
Šegvić Klarić, Maja, Pepeljnjak, Stjepan   +1 more
openaire   +1 more source

Značenje kvasaca i plijesni u mljekarskoj industriji

2013
U ovom preglednom radu prikazan je značaj kvasaca i plijesni za zdravstvenu ispravnost mlijeka i mliječnih proizvoda te razmotreno njihovo tehnološko značenje u autohtonoj i industrijskoj proizvodnji mliječnih proizvoda.
openaire   +1 more source

Velvet kompleks – regulator sekundarnog metabolizma plijesni roda Aspergillus

2018
Cilj ovog završnog rada jest prikazati ovisnost sekundarnog metabolizma plijesni roda Aspergillus o regulaciji Velvet kompleksom. Naime, plijesni roda Aspergillus sekundarnim metabolizmom sintetiziraju mikotoksine. Sekundarni metabolizam plijesni ovog roda reguliran je trimernim proteinskim kompleksom koji se naziva Velvet kompleks.
openaire   +2 more sources

Vole li plijesni više sunce ili mjesec?

2015
Plijesni su kemoheterotrofi jer nemaju klorofil pa energiju i CO2 ne proizvode fotosintezom. Uglavnom žive kao saprofiti u tlu, na drveću i bilju u vegetaciji odakle se njihove lebdeće čestice (dijelovi micelija, konidije, spore) šire zrakom. Njihov rast i razvoj ovisi o dostupnosti hranjivih tvari i kisika, vlažnosti, pH, temperaturi i svjetlosti ...
openaire