Results 11 to 20 of about 30 (28)
Eudiometrija u djelu Josipa Franje Domina [PDF]
Josip Franjo (ili Josephus Franciscus) Domin (1754. – 1819.) bio je hrvatski fizičar koji je predavao na sveučilištima u Győru i Pešti. Poznat je po knjizi Dissertatio physica de aeris factitii genesi, natura, et utilitatibus (Fizikalna rasprava o ...
Nenad Raos
doaj +1 more source
Kako razumjeti pojam “metal” [PDF]
Metal je loše definiran pojam, točnije podjela na metale i nemetale nije, strogo govoreći, znanstvena (kemijska) nego tradicionalna. U radu se razmatraju opća svojstva elemenata nastojeći pronaći kriterije za određivanje njihove kako metalne tako i ...
Nenad Raos
doaj +1 more source
Modeli atoma u 20. i 21. stoljeću [PDF]
O modelu atoma razmišljalo se još od antičke Grčke pa sve do polovine 20. stoljeća te bi se lako moglo pomisliti da se o atomima zna sve što se uopće može znati.
Marko Grba
doaj +1 more source
Reakcija formoze – sveti gral kemičara [PDF]
Već više od jednog i pol stoljeća bazna kondenzacija formaldehida u ugljikohidrate (reakcija formoze) plijeni pozornost kemičara u nadi da će dati homogene produkte i tako pronaći svoje mjesto u krilu kemijske tehnologije.
Nenad Raos
doaj +1 more source
Prevladavanje alkemijskog načina mišljenja [PDF]
Povijest alkemije nije samo povijest uzaludne potrage za kamenom mudraca niti povijest uzaludnih pokušaja transmutacije elemenata kemijskim metodama – iza alkemije krije se osebujna teorija koja na kemijske promjene gleda kao na procese sazrijevanja. S
Nenad Raos
doaj +1 more source
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige ...
Mlinac-Jerković, Kristina +3 more
openaire +3 more sources
Znanstveno-popularna knjiga Frana Bubanovića (1883. – 1956.), prvoga profesora kemije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, “Kemija živih bića” (1918.) odražava stanje biokemije na početku 20. stoljeća. U knjizi je vidljiva biokoloidna teorija prema kojoj se fiziološki procesi u stanici tumače promjenom koloidnog stanja (sôl/gel) protoplazme, no vide ...
openaire +1 more source
Prikazan je početak i razvoj glavnih hrvatskih kemijskih časopisa koji su refererirani i u brojnim me?unarodnim bazama podataka. To su Croatica Chemica Acta, koji izdaje Hrvatsko kemijsko društvo, te Kemija u industriji i Chemical and Biochemical Engineering Quartely, koje izdaje Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa.
Trinajstić, N. +3 more
openaire +2 more sources
The foundation of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts in 1861 and the role of bishop Josip Juraj Strossmayer is described. The first 16 members of the Academy and all its presidents are listed. Only one chemist so far has been president of the Academy; this was Gustav Janeeek.
Trinajstić, N. +2 more
openaire +1 more source
Prvi poslijediplomski studij na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta (današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije) Sveučilišta u Zagrebu odnosio se na područje "Korozija i zaštita materijala", a osnovan je ak. god. 1960/61. na poticaj akademika Miroslava Karšulina.
Esih, I. +2 more
openaire +1 more source

