Results 1 to 10 of about 76 (56)
Utjecaj sustava sjetve na prinos zrna kukuruza
U radu su prikazani rezultati prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2021. godini na pokušalištu Tenja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Zasijano je pet hibrida u udvojene redove na razmak od 22 cm (twin row) te na standardni način s razmakom redova od 70 cm.
Anamarija Banaj, Đuro Banaj
exaly +6 more sources
Utjecaj sklopa i načina sjetve na prinos zrna kukuruza
U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm.
Davor Petrović +2 more
exaly +12 more sources
Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu zrna jare zobi pljevičastog i golog zrna
Na pokusnome polju Bc Instituta d.d. u Botincu postavljen je 2014. pokus s ciljem da se ispita utjecaj četiri razine gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu zobi. U pokusu je bilo uključeno osam genotipova zobi pljevičastog i dva genotipa zobi gologa zrna.
Jerko Gunjača +2 more
exaly +5 more sources
PRINOS ZRNA HIBRIDA KUKURUZA RAZLIČITIH FAO GRUPA ZRENJA
Field experiments with 11 native maize hybrids for grain production FAO maturity group 400-600 were set up over two years at two sites (near the villages of Brzan and Lužnice, Kragujevac municipality) with the aim of, based on the yield over years, recommending hybrids for specific agroecological conditions.
Madic, Milomirka +4 more
exaly +3 more sources
Jedan od najvažnijih zadataka oplemenjivača jest poboljšanje svojstava oplemenjivačkoga materijala (sorata, linija) i stvaranje nove genetske varijabilnosti. Ciljevi ovoga istraživanja bili su sljedeći: tijekom dvije uzastopne godine (2019.
Goran Krizmanić +6 more
doaj +1 more source
Utjecaj genotipa, godine i lokacije na prinos, udio ulja i proteina u soji - Glycine max (L.) Merr.
Tijekom 2017. i 2018. godine provedena su poljska istraživanja o utjecaju genotipa, godine, lokacije te interakcija na prinos, udio ulja i proteina u soji.
Goran Jukić +5 more
doaj +1 more source
Hranljiva vrednost i prinos zrna ovsa
Istraživanje je izvedeno na Oglednom polju Centra za strna žita u Kragujevcu, a sprovedeno je sa ciljem da se utvrdi hranljiva vrednost i prinos zrna sa aspekta koriscenja ovsa u ishrani stoke. U radu su prikazani rezultati istraživanja kragujevackih jarih sorti ovsa (Vranac, Slavuj i Lovcen).
Vera Đekić +4 more
openaire +2 more sources
Trendovi proizvodnje soje u Hrvatskoj
Soja se uzgaja na 121 milijuna hektara te predstavlja četvrtu najzastupljeniju ratarsku kulturu u svijetu, dok u Hrvatskoj po zastupljenosti površina zauzima treće mjesto.
Zoe Andrijanić +2 more
doaj
Agronomska performanca i iskoristivost Cameline sative u svrhu proizvodnje bioplina
Istraživanje je postavljeno 2013. godine u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske (3 različite lokacije). Pokus je postavljen po split-plot shemi u četiri ponavljanja, s tri razine glavnih tretmana obrade tla (CT - oranje; MD - reducirano ...
Đurđica Kovačić +8 more
doaj
UTJECAJ AGROEKOLOŠKIH UVJETA NA PRINOS ZRNA SOJE
Cilj rada je procijeniti i utvrditi razlike u prinosu između sorata soje različitih skupina dozrijevanja u različitim okolinama na području Republike Hrvatske. Zbog sve većih klimatskih promjena koje utječu na smanjenje prinosa, potrebno je izvršiti klasifikaciju pojedinih okolina prema stabilnostima prinosa. Tijekom četiri vegetacijske godine (2004. –
Jukić, Goran +4 more
openaire +2 more sources

