Results 1 to 10 of about 1,085 (81)
Prilog poznavanju rasprostranjenja nekih rijetkih vrsta iz roda Carex L. u Bosni i Hercegovini [PDF]
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2014 U radu se obrađuje deset rijetkih vrsta iz roda Carex L. u flori Bosne i Hercegovine. Od njih se dva taksona (Carex capillaris ssp. capillaris i Carex mucronata) navode kao nova za floru ove zemlje.
Đorđije Milanović
doaj +7 more sources
Utjecaj ekoloških čimbenika na rasprostranjenje kranjskog ljiljana (Lilium carniolicum Bernh. ex Koch) u Hrvatskoj [PDF]
Agronomski glasnik, 2020 Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum Bernh. ex Koch) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Raste na livadama i rubovima šuma i planinskih područja istočnih alpa: od Italije do Bosne. Zbog ljepote cvjetova (perigon) u Sloveniji je zakonom zaštićena već od 1947 godine.
Ljubičić, Ivica +2 more
openaire +5 more sources
Visinsko rasprostranjenje četiri vrste šišmiša roda Plecotus (Mammalia, Vespertilionidae) u Hrvatskoj [PDF]
Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici, 2004 Analizirano je visinsko rasprostranjenje četiri vrste šišmiša roda Plecotus u Hrvatskoj. P. austriacus i P. kolombatovici su ograničeni na niže visine, do 800 m nad morem. P. auritus nastava kontinentalna šumska staništa, uglavnom bukove šume, ali u Panonskoj nizini i šume hrasta lužnjaka na nadmorskim visinama manjim od 100 m.
Pavlinić, I., Tvrtković, N.
openaire +4 more sources
Ganoderma adspersum (S. Schulz.) Donk (= Ganoderma europaeum Steyaert) i njeno rasprostranjenje u Jugoslaviji [PDF]
Acta Botanica Croatica, 1971 Prikazano je rasprostranjenje vrste Ganoderma adspersum u Jugoslaviji, a dodan je izvadak iz originalnog Schulzerova opisa, koji nije dosad bio publiciran. Kao domaćini, koji nisu dosad bili poznati iz drugih zemalja, zabilježeni su Broussonetia i Laurus, a prvi put i četinjače (Cedrus i Picea).
Milica Tortić
openaire +4 more sources
Nectria vrste u šumama bukve na području Prnjavora
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2016 Rasprostranjenje bukve, tehnička, privredna ali i opšte korisna važnost ove vrste drveta u šumama Republike Srpske nameće potrebu kontinuiranog praćenja njenog zdravstvenog stanja. Posebno velike štete u sastojinama bukve prouzrokuju Nectria vrste.
Božana Lepir
doaj +5 more sources
Some extinct plant taxa on the territory of Novi Sad and their vulnerability status in Vojvodina and Serbia [PDF]
, 2012 Natural habitats on the territory of Novi Sad are almost fully destroyed today, as well as their characteristic plant taxa. The reason for disappearance of natural habitats is the development of suburban communities, which is an irreversible process ...
Boža Pal P. +2 more
core +1 more source
Dendrotoponimi zapadnog dijela Republike Srpske u svjetlu realne i potencijalne vegetacije
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2006 U radu je prikazano rasprostranjenje dendrotoponima zapadnog dijela Republike Srpske, sa osvrtom na realnu i potencijalnu vegetaciju. Podaci su dobijeni sa Vojnih topografskih karata razmjere 1:25000, i obrađivani su u GIS softveru. Konstatovano je 1380
Vladimir Stupar
doaj +4 more sources
Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2012 Analiziran je period cvjetanja biljaka proljetnica u šumskim zajednicama na području okoline Banjaluke. Terensko istraživanje je sprovedeno na dva lokaliteta, u Trapiskoj i u šumi na Banj brdu.
Dino Hasanagić +3 more
doaj +4 more sources
Rasprostranjenje Mnonchamus galloprovincialis (Olivier) u Srbiji
, 2021 Borove šume u Srbiji su veoma značajne u ekonomskom i ekološkom pogledu. U cilju pošumljavanja goleti, najčešće se koriste borove sadnice. U poslednjih dvadeset godina u Evropu je uneta borova nematoda Bursaphelenchus xylophilus (Steiner & Bührer) Nickle i predstavlja ozbiljnu pretnju šumama. Strižibube roda Monochamus su vektori borove nematode. Prema
Glavendekić, Milka, Dabić, Slađana
openaire +1 more source
, 2011 Morski psi spadaju u razred hrskavičnjača (Selachii, Chondrichthyes). Postoje već 400 milijuna godina i gotovo nepromijenjeni plivaju svjetskim morima, pa tako i Jadranom. Danas u hranidbenom lancu zauzimaju mjesto vodećeg predatora.
Šimunović, Ivana
core +2 more sources