Results 141 to 150 of about 2,716 (152)
Some of the next articles are maybe not open access.

Primjena GIS_a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima

2003
Cilj ovog magistarskog rada je bio ispitivanje mogućnosti primjene GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima (broj stabala-N, temeljnica-G, srednje plošno stablo - ds, starost, % učešće vrsta), odnosno da se pronađu i testiraju načini i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja podacima, te da se na taj način skrati terenski
openaire   +1 more source

Morfološkr osobine žira hrasta medunca iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj

2000
Mješovite sastojine hrasta medunca u Hrvatskoj dolaze u submediteranskom području u zoni ekološko-gospodarskih tipova III-J-10 i III-K-10 na površini od 420 000 ha. Obzirom na raznolikost ekoloških prilika u ovom području imamo tri regije: sjevernu, srednju i južnu.
Gradečki, Maja, Poštenjak, Karmelo
openaire   +1 more source

Struktura sastojina formiranih revitalizacijom nakon sušenja hrasta lužnjaka

2008
Istraživane su strukturne značajke sastojina koje su nastale revitalizacijom nakon katastrogfalnog sušenja hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje prije dvadesetak godina. Rezultati istraživanja ukazuju na poboljšano stanje na lokalitetima sušenja hrasta lužnjaka te odvijanje progresijskih procesa.
openaire   +1 more source

Šumskouzgojne značajke jednodobnih sastojina obične jele (Abies alba Mill.)

2013
U radu je analizirana struktura jednodobne jelove sastojine u šumi Škamnica, šumarija Brinje. Navedene su mogućnosti za pretvorbu jednodobne u prebornu strukturu.
openaire   +1 more source

Problematika prijelaza bukovih sastojina iz prebornog u regularno gospodarenje

2005
U radu je analizirana mogućnost pretvorbe čistih bukovih sastojina u kojima su obavljane preborne sječe u sastojine jednodobne strukture.
openaire   +1 more source

Struktura i prirodno pomlađivanje borovih sastojina na području Benkovca

2016
Ciljevi ovog rada su bili: 1. analizirati i usporediti strukturu šumskih kultura alepskog bora i crnog bora koje su nastale pošumljavanjem submediteranskog krša, 2. analizirati i usporediti količine i kakvoću prirodnog pomlatka koji se pojavljuje pod zastorom, 3. zaključiti o silvidinamici sastojina, mogućnosti i načinu njihova pomlađivanja.
openaire   +1 more source

Home - About - Disclaimer - Privacy