Results 51 to 60 of about 1,893 (115)
Osetljivost pasulja i paprike na primenu plamena u suzbijanju korova [PDF]
A rapidly increasing area under organic crop production and difficulties in weed control impose the need for improvement of non-chemical methods for weed control, such as flaming.
Gvozdanović-Varga, Jelica +4 more
core
Protective effects of chlorogenic acid against glyphosate-induced organ and blood toxicity in Wistar rats. [PDF]
Türkmen R +4 more
europepmc +1 more source
Sjećanje na profesora Josipa Kovačevića- u spomen na 25. godišnjicu smrti [PDF]
Ivo Trinajstić
core +1 more source
PROF. DR. SC. LJERKA OŠTREC Zagreb, 1942. – Zagreb, 2009. [PDF]
Božena BARIĆ
core +1 more source
18. SIMPOZIJ EUROPSKOG DRUŠTVA ZA PROUČAVANJE I SUZBIJANJE KOROVA (EWRS)
Klara Barić
openalex +1 more source
Prema podacima resornog ministarstva (MPRRR) povrće se u Hrvatskoj (uključujući i krumpir) uzgaja na oko 135 tisuća ha. To je 9, 3% od ukupne površine oranica i vrtova. Proizvodnja se odvija najvećim dijelom (70%) na obiteljskim gospodarstvima. Isti izvor navodi trend povećanja povrćarske proizvodnje u Hrvatskoj. Prema dokumentu Ministarstva Operativni
Zvonimir Ostojić, Klara Barić
openaire +2 more sources
U svjetskoj proizvodnji zob po svom značaju unutar žitarica zauzima peto mjesto. Slično je i u Hrvatskoj gdje veće površine od zobi zauzimaju kukuruz, pšenica, i ječam. Kao i kod većine strnih žitarica i kod zobi su nam poznati ozimi i jari kultivari. Ipak, u našem klimatu češće sijemo jare kultivare.
Klara Barić
openaire +2 more sources
Polovinom prošlog stoljeća, napretkom i većim korištenjem poljoprivredne mehanizacije, mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, došlo je do znatnog porasta prinosa po jedinici površine i naglog razvoja poljoprivrede. Nekemijske mjere suzbijanja korova postale su zapostavljene, a u tzv.
Barić, Klara, Ostojić, Zvonimir
openaire +2 more sources
Krumpir u Hrvatskoj ima veliku važnost. Međutim, prema službenim statističkim pokazateljima čini se da to nije tako. Od 2007. godine do 2014. površine zasađene krumpirom stagniraju, od 17335 ha smanjile su se na 10300 ha. Tijekom navedenog razdoblja prinos je varirao od 14, 8 t/ha (2012. god.) do 19, 3 t/ha (2009. god.), što je u usporedbi s razvijenim
Barić, Klara +3 more
+4 more sources
Luk se u Hrvatskoj uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosom od oko 8 t/ha, što je znatno niže od europskog prosjeka (17 t/ha). Pojedini proizvođači koji su ovladali tehnologijom uzgoja izravnom sjetvom, koji korov suzbijaju višekratnom primjenom smanjenih količina herbicida i koji imaju sustav za navodnjavanje, postižu vrhunske rezultate (>40 t/ha).
Barić, Klara, Brzoja, Dragojka
+4 more sources

