Results 121 to 127 of about 4,725 (127)
Some of the next articles are maybe not open access.
Hrvatsko-ugarska nagodba u njezinim transakcijsko-financijalnim odnosima 1868.-1918.
2006Kao rezultat mukotrpnih pregovora 1868. godine donošena je Hrvatsko-ugarska nagodba koja ima 70 odredaba. Uz druge aspekte temeljito se analiziraju odredbe o transakcijsko-financijalnim odnosima Hrvatske i Ugarske, koje zapravo čine srž Hrvatsko-ugarske nagodbe i ujedno su bile predmetom najvećih sporova i kontroverzi u odnosima tadašnje Hrvatske i ...
openaire +1 more source
Hrvatsko-ugarska nagodba i nagodbeni sustav u karikaturama pravaškog lista Bič (1883.-1885.)
2018U izlaganju se u kontekstu razvoja humorističko - satiričkih listova i političke karikature u zemljama Zapadne i Srednje analiziraju karikature objavljene u polumjesečniku Stranke prava „Bič“ (1.11. 1883.- 2.6.1885.). Među većim brojem pravaških humorističko -satiričkih listova druge polovice 19.
openaire +1 more source
Hrvatski velikaši i plemići i ugarska kruna u razdoblju kasnih Arpadovića i Anžuvinaca
2014U radu se govori o kompleksnim odnosima između hrvatskih velikaša i plemića prema ugarskoj kruni u razdoblju kasnih Arpadovića i Anžuvinaca.
openaire +1 more source
2015
U radu se problematizira raseljavanje stanovnika Puljštine po Monarhiji tijekom Prvog svjetskog rata.
openaire +2 more sources
U radu se problematizira raseljavanje stanovnika Puljštine po Monarhiji tijekom Prvog svjetskog rata.
openaire +2 more sources
Hrvatsko-ugarska nagodba: izazovi interpretacije i izgradnja hrvatske nacije i države
The abrogation of the 1868 Croatian-Hungarian Settlement in 1918 was followed by the dimminishment of interest among lawyers in its interpretation. The Settlement instead passed into the field of interest of historians, who turned their focus away from the Settlement as a legal act.openaire
2015
U radu se analizira međuodnos Dubrovnika i ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog (1387.-1437.). Ukazuje se na osobito mjesto koje je kralj Sigismund imao u oblikovanju simbolike dubrovačkog "zlatnog doba" te pokušavaju rekonstruirati pragmatični razlozi dubrovačih vlasti koji su na takvu percepciju utjecali.
openaire
U radu se analizira međuodnos Dubrovnika i ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog (1387.-1437.). Ukazuje se na osobito mjesto koje je kralj Sigismund imao u oblikovanju simbolike dubrovačkog "zlatnog doba" te pokušavaju rekonstruirati pragmatični razlozi dubrovačih vlasti koji su na takvu percepciju utjecali.
openaire

