Results 31 to 40 of about 286 (119)
U prilogu je riječ o umjetničkim praksama u javnom prostoru koje su između 1997. i 2000. godine realizirane u okviru Soroš centra za savremenu umjetnost (SCCA) Sarajevo u Bosni i Hercegovini.
Amila Puzić
doaj +1 more source
Genij nasuprot talentu – umjetnost nasuprot estetici: bit Schopenhauerove estetike
Rad prikazuje razlikovanje genija i talenta u Schopenhauerovim estetičkim razmatranjima. Navedena razlika svjedoči o dvama putevima estetike – osjetilnom koji predstavlja talent i nadosjetilnog kojeg predstavlja genij.
Goran Sunajko
doaj
Pero i Melko Čingrija: umjetnost pod okriljem politike
Pored prije istraživanih i publiciranih političkih i gospodarskih aktivnosti dr. Pera i dr. Melka Čingrije rad je fokusiran na njihov važan i gotovo nepoznati utjecaj u razvoju umjetničke infrastrukture i likovnog života Dubrovnika od posljednjih ...
Sanja Žaja Vrbica, Kornelija Bašica
doaj +1 more source
Nomenclature Survey of the Genus Amaranthus (Amaranthaceae): 12 Questions about Amaranthus caudatus. [PDF]
Iamonico D.
europepmc +1 more source
Julije Knifer i meandar kao poticaj za oblikovanje kolekcije modne odjeće
U ovom radu istraženo je stvaralaštvo Julija Knifera, jednog od najvažnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na njegov prepoznatljivi motiv meandra.
Klara Petraš, Josipa Štefanec
doaj +1 more source
I ovaj ćemo Bijenale, kao i nekoliko prethodnih, pamtiti po, kako je naveo jedan kritičar, „raskoraku između filozofske i teorijske dimenzije i banalnosti samog rezultata...” koji je „...
Vinko Srhoj
doaj +1 more source
Queer immanence in "Who is? Woyzeck": The technocentric utopia of the master and the slave
Queer immanence in Who is? Woyzeck: The technocentric utopia of the master and the slave Montažstroj’s Who is? Woyzeck is a performative history about individuals’ open wounds that will probably never heal, especially in the context of technodemocracy ...
Leo Rafolt
doaj +1 more source
Odavno su umjetnici otkrili da je ljudskom oku najugodnije promatrati pravokutnik čije se stranice odnose u zlatnom omjeru. Iako se za zlatni omjer znalo još u antičkoj Grčkoj, a neki tvrde čak i u starom Egiptu, to je ime dobio tek puno kasnije. U srednjem vijeku zovu ga božanski omjer, a u 19. stoljeću Martin Ohm uvodi naziv zlatni rez.
openaire +2 more sources
U ovom završnom radu obrađena je tema koja pokriva područje umjetnosti u starijem kamenom dobu. Rad obuhvaća paleolitičku umjetnost, karakteristike i samu dataciju cijelog razdoblja. Pobliže su predstavljena donjopaleolitička, srednjopaleolitička i gornjopaleolitička umjetnost.
openaire +2 more sources

