Results 1 to 7 of about 7 (7)
KNJIŽEVNICI I DRUGI PISCI IZ VELEBITSKOG PODGORJA
Velebitsko podgorje, tj. prostor primorske padine Velebita između Sv. Jurja i Zrmanje, zbog demografskih, geografskih, gospodarskih i političkih okolnosti, nije područje intenzivnijeg autohtonog individualnog duhovnog stvaralaštva.
ANTE BEŽEN
doaj +1 more source
REVALORIZACIJA SEKUNDARNIH PROMETNICA U VELEBITSKOM PODGORJU
Predočeno je opće stanje prometne infrastrukture i prometa u prostoru Velebitskog podgorja, s osvrtom na vremena nastanka povijesnih cesta, putova i staza.
IVAN LEGAC, HRVOJE PILKO
doaj +1 more source
KOMPATIBILNOST POMORSKOG I CESTOVNOG PROMETA VELEBITSKOG PODGORJA
Značajka područja Velebitskog podgorja je oštro naglašeni planinski okvir koji se bez prijelaznih zona približava moru i Kvarnerskom arhipelagu. Bitno obilježje Velebitskog podgorja na neplodnom kraškom tlu je rijetka naseljenost.
ČEDOMIR DUNDOVIĆ +2 more
doaj +1 more source
POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA
Velebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća
ČEDOMIR DUNDOVIĆ +2 more
doaj +1 more source
DOSADAŠNJE I POTENCIJALNE DJELATNOSTI U VELEBITSKOM PRIMORJU I PODGORJU
Gospodarska i demografska slika Velebitskog primorja i podgorja nije dobra zbog sljedećih uzroka: neatraktivnost reljefnog prostora s gospodarskog stanovišta, visok stupanj zaštite okoliša što je poduzetniku dodatan trošak, nepovoljni uvjeti ...
JOSO BRAJKOVIĆ
doaj +1 more source
Antroponimija i porijeklo stanovništva u naseljima srednjeg velebitskog Podgorja
Antroponimija i porijeklo stanovništva u naseljima srednjeg velebitskog ...
Pavle Rogić
doaj
OSVRT NA DESETLJETNO SUSTAVNO ETNOLOŠKO ISTRAŽIVANJE PRIMORSKO-LIČKIH BUNJEVACA
Autorica u radu daje kratak osvrt na desetljetna sustavna etnološka istraživanja tradicijskog nasljeđa primorskih Bunjevaca na području Senjskoga bila, Krivoga Puta, Krmpota, velebitskog Podgorja. Ta su istraživanja započela na inicijativu prof.
MILANA ČERNELIĆ
doaj

