Results 1 to 10 of about 526 (131)

Bara Venecija and Savamala: The railway and the city [PDF]

open access: yesNasleđe, 2015
Belgrade's connection by railway with the West firmed up European influences. In the first half of the 20th century and especially between the two world wars, railways expanded to the point of becoming an obstacle to the development of the city.
Vuksanović-Macura Zlata
doaj   +5 more sources

Maestro di Pico i iluminacije u inkunabuli De Civitate Dei (Nicolas Jenson, Venecija, 1475.) u samostanu Sv. Duje u Kraju na Pašmanu

open access: yesArs Adriatica, 2014
U franjevačkom samostanu Sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu čuva se inkunabula „O državi Božjoj“ (De Civitate Dei) sv. Aurelija Augustina koju je 1475. godine u Veneciji tiskao Nicolas Jenson. Inkunabula je na f.
Bojan Goja
doaj   +3 more sources

Mlečani u Zagrebu (prijedlozi za radionicu Alvisea Tagliapietre i Francesca Robbu)

open access: yesRadovi Instituta za Povijest Umjetnosti, 2022
Autor publicira dva kamena kipa postavljena u niše na pročelju crkve sv. Martina u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Kipovi prikazuju sv. Kvirina, biskupa rimske Siscije (Sisak) i bl. Augustina Kažotića (Casotti), biskupa u Zagrebu i Luceri u Apuliji. Kipovi nisu
Radoslav Tomić
doaj   +4 more sources

Tomaso Cassani Bugoni u Trstenom

open access: yesRadovi Instituta za Povijest Umjetnosti, 2021
Autor publicira dvije oltarne pale iz župne crkve sv. Vida i Modesta u Trstenom kraj Dubrovnika. Palu Poklonstvo pastira na glavnom oltaru potpisao je Tomaso Cassani Bugoni (Venecija, oko 1696./1700. – 1767.).
Radoslav Tomić
doaj   +2 more sources

„Suvremena umjetnost možda hoće, a možda i neće biti historizirana”: 58. Esposizione Internazionale d’Arte, Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima, izbornik Ralph Rugoff, Venecija, 11. 5. – 24. 11. 2019.

open access: yesArs Adriatica, 2019
I ovaj ćemo Bijenale, kao i nekoliko prethodnih, pamtiti po, kako je naveo jedan kritičar, „raskoraku između filozofske i teorijske dimenzije i banalnosti samog rezultata...” koji je „...
Vinko Srhoj
doaj   +2 more sources

Generalni providur Leonardo Foscolo i umjetnost u Dalmaciji

open access: yesRadovi Instituta za Povijest Umjetnosti, 2019
Leonardo Foscolo (Venecija, 1588.–1660.) bio je generalni providur za Mletačku Dalmaciju i Albaniju od 1645. do 1650. godine. Sjedište providura i državne administracije koja je upravljala pokrajinom bilo je u Providurovoj palači u Zadru. U prvom dijelu
Radoslav Tomić
doaj   +2 more sources

DE/RE-STRATIFIKACIJE KAO MODERNE TEHNIKE RESTAURACIJE: FONDAZIONE QUERINI STAMPALIA (VENECIJA, 1963) KARLA SKARPE

open access: yesNasledje Kragujevac, 2022
The study investigates the theoretical approach toward the restoration of the Fondazione Querini Stampalia in Venice by Carlo Scarpa, moving between phenomenology and ontology of space, time, and matter, theory of text/narrative, cultural analysis, and arts (architecture and painting).
Željka Pješivac
openaire   +2 more sources

Cristoforo Tasca i Giovanni Battista Augusti Pitteri: nepoznate slike i njihovi naručitelji na sjevernom Jadranu

open access: yesArs Adriatica, 2019
Cristoforo Tasca (Bergamo, 1661. – Venecija, 1735.) u prva je dva desetljeća 18. stoljeća ostavio brojna djela u Rijeci, Krku te Karlobagu. Njegov se opus nadopunjuje potpisanom i datiranom palom iz 1725.
Damir Tulić
doaj   +2 more sources

Savez kontejnerskih brodara i dolasci brodova u Jadranske luke (Koper, Rijeka, Trst i Venecija)

open access: yesNAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 2016
U ovom radu obradit će se prikaz brodarskih saveza s njihovim dolascima u jadranske luke. Prikazat će se usluge, tranzitni raspored dolazaka i rotacije svih saveza koji plove prema jadranskim lukama. Rad ukratko prikazuje i povijest nastajanja P3 mreže te nastanak ostalih saveza, kada je MOFCOM odlučio da se P3 mreža neće odobriti.
Boštjan Saje
openaire   +3 more sources

Lovorka Čoralić, Venecija – kraljica mora s lagunarnih sprudova

open access: yesMigracijske i etničke teme, 2005
Prikaz knjige koja sažeto predstavlja povijest Venecije, velike pomorske sile na Sredozemlju, koja je bitno odredila i usmjerila i povijest istočne obale Jadrana. Posebno mjesto autorica je posvetila ulozi hrvatske iseljeničke zajednice u Veneciji, koja je u znatnoj mjeri utjecala na život Grada na lagunama, ali je oblikovala i prostor odakle se ...
Dubravka Mlinarić
doaj   +4 more sources

Home - About - Disclaimer - Privacy