STAMBENA INTEGRACIJA IMIGRANATA IZ BIH U HRVATSKOJ: PRIMJER GRADA ZAGREBA

Sanja Klempić Bogadi; Sonja Podgorelec; Margareta Gregurović; Sanja Klempić Bogadi; Sonja Podgorelec; Margareta Gregurović

doi:10.15291/geoadria.2891

Authors

Sanja Klempić Bogadi Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb http://orcid.org/0000-0003-4536-0627
Sonja Podgorelec Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Margareta Gregurović Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.2891

Keywords:

imigracija, BiH, integracija, stanovanje, Zagreb

Abstract

U radu se analiziraju rezultati istraživanja stambene integracije kao važnog dijela funkcionalne integracije najbrojnije imigrantske skupine u Hrvatskoj – građana Hrvatske rođenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno 2014. metodom ankete licem u lice (CAPI) u gradskoj četvrti Sesvete, Grad Zagreb na prosudbenom uzorku od 301 ispitanika. Cilj je rada analizirati objektivne uvjete stanovanja (vlasništvo nad stambenim prostorom, kvaliteta stanovanja, susjedstvo) i subjektivne procjene pokazatelja stambene integracije skupine doseljenika iz BiH u jednoj četvrti Grada Zagreba. Na prikupljene podatke u većem djelu rada primijenjene su deskriptivne analize, ali su pomoću odabranih testova u odnos stavljene dvije ili više karakteristika ispitanika s njihovim procjenama standarda i kvalitete stanovanja. Prilikom zaključivanja na temelju prikupljenih rezultata pozornost je usmjerena na ograničenja u načinu izbora uzorka i specifičnosti migrantske skupine bosanskohercegovačkih doseljenika. Ovisno o etničkoj pripadnosti imigranata jezik, povijesna i kulturna tradicija identična je (Hrvati) ili vrlo slična (Srbi i Bošnjaci) većinskom društvu u zemlji primitka što značajno olakšava sve aspekte integracije. Analizirani pokazatelji stambene integracije i razvoja kvalitete stanovanja ispitanika u uzorku potvrdili su visoku razinu uspješnosti. U gotovo svim ispitivanim karakteristikama stanovanja: vlasništvom nad stambenim prostorom, načinom stanovanja (kuća ili stan) i infrastrukturnom opremljenosti prostora imigranti iz BiH ne razlikuju se od ukupnog stanovništva Hrvatske, dok su, primjerice, u površini korisnog stambenog prostora i broja soba iznad prosjeka. Zabilježene su razlike s obzirom na razdoblje i razloge doseljavanja. Analiza usporedne procjene kvalitete stanovanja i ukupnog životnog standarda u Zagrebu 2014. i u vrijeme odlaska iz BiH pokazala je da ispitanici u većini (57%) smatraju da im je stanovanje i životni standard u Hrvatskoj bolji no što bi bio da su ostali živjeti u BiH.

Author Biographies

Sanja Klempić Bogadi, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

znanstvena savjetnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti
Sonja Podgorelec, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

znanstvena savjetnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti
Margareta Gregurović, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

znanstvena suradnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

References

AMIT, K., (2012): Social integration and identity of immigrants from western countries, the FSU and Ethiopia in Israel, Ethnic and Racial Studies, 35 (7), 1287-1310.

COLOM, M. C., MOLÉS, M, C. (2016): Homeownership and Living Conditions of the Immigrant Population in Spain: Differences and Simnilarities among Immigrant Groups, Housing, Theory and Society.

http://www.tandfonline.com/loi/shou20, pristupljeno 20. listopada 2019.

ČALDAROVIĆ, O. (1987): Suvremeno društvo i urbanizacija. Zagreb: Školska knjiga.

ČALDAROVIĆ, O. (1996): Sociologijski aspekti stanovanja na županijskoj razini, Sociologija sela, 34 (1/2), 63-79.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (2013): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Zagreb. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (2018): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011, Zagreb.

EUROSTAT (2018): Statistički podaci o stanovanju, Statistics Expanded, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Housing_statistics/hr

GÖDRI, I. (2004): A Special Case of International Migration: Ethnic Hungarians Migrating From Transylvania to Hungary, Yearbook of population Research in Finland, 40, 45-72.

KITCHEN, P., WILLIAMS, A. M., GALLINA, M. (2015): Sense of belonging to local community in small-to-medium sized Canadian urban areas: a comparison of immigrant and Canadian-born residents, BMC Psychology, 3 (1), 28.

KLEMPIĆ, S. (2004): Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski geografski glasnik, 66 (2), 95-119.

KLEMPIĆ BOGADI, S. (2008): Demogeografski aspekti suburbanizacije Hrvatske – primjer riječke aglomeracije, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek.

KLEMPIĆ BOGADI, S., GREGUROVIĆ, M., PODGORELEC, S. (2018): Doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku: migracijski obrasci na primjeru doseljenika u Zagrebu, Stanovništvo, 56 (2), 39-62.

MASSEY, D. S., REDSTONE, I. (2006): Immigrant intentions and mobility in a global economy: the attitudes and behaviour of recently arrived US immigrants, Social Science Quarterly, 87 (5), 954-971.

MURDIE, R. (2002): The housing careers of Polish and Somali newcomers in Toronto's rental market, Housing Studies, 17 (3), 423-443. DOI: 10.1080/02673030220134935

MURDI, R., GHOSH, S. (2010): Does spatial Concentracion Always Mean a Lack of Integration? Exploring Ethnic Concentracion and Integration in Toronto, Journal of Ethnic and Migration Studies, 36 (2), 293-311. DOI: 10.1080/13691830903387410

Neto i bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama Grada Zagreba, Godišnje priopćenje, Plaće 2014., Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku, 2015., https://www.zagreb.hr/place/78712.

OLIVIERA-ROCA, M. (1978): Obujam, razvoj i pravci suvremenih unutrašnjih migracija stanovništva SR Hrvatske, Rasprave o migracijama 50, Centar za istraživanje migracija, Zagreb.

PHINNEY, J., HORENCZYK, G., LIEBKIND, K., VEDDER, P. (2001): Ethnic identity, Immigration, and Well-Being: An Interactional Perspective, Journal of Social Issues, 57 (3), 493-510.

PODGORELEC, S., ČALDAROVIĆ, O., BRČIĆ, C., ŠVOB, M. (2006): Multikulturalität, Integration und Segregation ‒ Überlegungen vor dem Hintergrund von Forschungsergebnissen in Zagreber Stadtteil Dubrava, u: International Lernen ‒ lokal Handeln (ur. R.Leiprecht, C. Riegel, J. Held, G. Wiemeyer), IKO ‒ Verlag für interkulturelle Kommunikation, Frankfurt/Main, London, 143‒155.

PODGORELEC, S., GREGUROVIĆ, M., KLEMPIĆ BOGADI, S. (2019): Immigrants from Bosnia and Herzegovina in Croatia: A Sense of Belonging and Acceptance in the New Social Environment, Razprave in gradivo, 82, 5-23.

RAY, B., (2002): Immigrant integration: bilding to opportunity, Migration Information Source. Washington: Migration Policy Institute, October.

ROGERS, G. O., SUKOLRATANAMETEE, S. (2009): Neighborhood design and sense of community: Comparing suburban neighborhoods in Houston Texas, Landscape and Urban Planning, 92 (3-4), 325-334.

ŠVOB, M.; BRČIĆ, C.; PODGORELEC, S. (1998): Mladi u Dubravi, Migracijske teme, 14 (1-2), 7-32.

THOMAS, R. (2013): Viewing immigrants'neighbourhood and housing choices trough the lens of community resilience, Surveys and Perspectives Integrating Environment and Society, 6 (1), 1-14, https://journals.openedition.org/sapiens/1516 pristupljeno 12. listopada 2019