Results 1 to 10 of about 76 (68)
Frazeologija i dijalektologija
U članku se raspravlja o nužnosti frazeoloških proučavanja u hrvatskim dijalektima. Hrvatska se frazeologija, kao nova jezikoslovna disciplina, do sada bavila isključivo standardom, dok su povijesna i dijalekatna frazeolozija bivale zanemarivanima.
Josip Matešić
doaj +3 more sources
Hrvatska dijalektologija danas
Božidar Finka
doaj +2 more sources
U članku se najavljuje Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora (LAIČaG), daju se osnovni podatci o projektu unutar kojega Atlas nastaje, ustrojstvo djela.
Goran Filipi +2 more
doaj +1 more source
U članku se ukazuje na promjene u upotrebi nastavaka za genitiv množine imenica svih triju rodova u splitskom vernakularu. Rezultati se donose u postotcima. Istraživanje je provedeno na tekstovima Marka Marulića, Miljenka Smoje i Ćiće Senjanovića. Pomoću
Dunja Jutronić
doaj +1 more source
U nekim kajkavskim govorima karlovačkog Pokuplja u nastavcima genitiva, dativa i lokativa jednine muškog i srednjeg roda pridjevsko-zamjeničke deklinacije nalazimo odraze jata, što je neočekivano s obzirom na njihovo podrijetlo od praslavenskih ...
Matija Mužek
doaj +1 more source
U članku se donosi pregled istraživačkih rezultata Milana Moguša (1927. – 2017.) vezanih za proučavanje Bašćanske ploče, toga našega najznačajnijeg nacionalnog spomenika na hrvatskome jeziku i glagoljičkom pismu iz razdoblja hrvatskoga kraljevstva i ...
Tomislav Galović
doaj +1 more source
U članku se analizira fonologija hrvatskoga kajkavskoga gornjosutlanskoga govora Huma na Sutli. Analiza je napravljena u obliku fonološkoga opisa i popratnoga komentara, u kojem se iznose usporedbe i zaključci.
Anita Celinić
doaj +1 more source
HRVATSKA DIJALEKTOLOGIJA OD 1945. DO 2005. GODINE
Hrvatski dijalektolozi proučavali su od 1945. do 2005. sva tri hrvatska narječja, u stanovitoj mjeri i torlačko, kojim Hrvati govore u neznatnoj mjeri. Najprije je pristup bio tradicionalan, poslije je prevladala strukturalistička metoda. Znatni su rezultati sinteze B. Finke i M. Moguša (čakavsko narječje) te M.
openaire +4 more sources
Geolingvistički pogled na završno l glagolskoga pridjeva radnog u kajkavskom narječju u Hrvatskoj
Razvoj završnoga l općenito, a u okviru toga razvoj završnoga l u muškom rodu jednine glagolskoga pridjeva radnoga, jedna je u nizu fonoloških pojava čije izoglose presijecaju područje hrvatskoga jezika. Kuda te izoglose prolaze?
Anita Celinić, Mira Menac-Mihalić
doaj +1 more source
Dijalektološki rad Dalibora Brozovića
Vrlo svestrani znanstveni opus Dalibora Brozovića u znatnoj je mjeri obilježen dijalektološkim i lingvogeografskim radom. Prvenstveno je bio zainteresiran za cjelinu srednjojužnoslavenskoga dijasistema dijalekata, pa je u tom smislu naročito plodno ...
Josip Lisac
doaj +1 more source

