Results 31 to 40 of about 69 (58)
Some of the next articles are maybe not open access.
2005
Područje sjevernog Jadrana iznad spojnice Pesaro (Italija) - otok Unije (Hrvatska), površine 19000 km2 najsjevernija je regija Sredozemnog mora te najplići dio kontinentalnog šelfa. Prosječna mu je dubina 35 m, a najplići je Tršćanski zaljev (25 m). Prima oko 80% ukupnoga slatkovodnoga donosa u Jadransko more, od toga 60% otpada na rijeku Pad, jednu od
Matijašić, Robert, Đakovac, Tamara
openaire +1 more source
Područje sjevernog Jadrana iznad spojnice Pesaro (Italija) - otok Unije (Hrvatska), površine 19000 km2 najsjevernija je regija Sredozemnog mora te najplići dio kontinentalnog šelfa. Prosječna mu je dubina 35 m, a najplići je Tršćanski zaljev (25 m). Prima oko 80% ukupnoga slatkovodnoga donosa u Jadransko more, od toga 60% otpada na rijeku Pad, jednu od
Matijašić, Robert, Đakovac, Tamara
openaire +1 more source
Utjecaj betonizacije na Jadransko more
2022Sredozemno more kao značajna točka bioraznolikosti je od samih početaka mjesto razvoja ljudske civilizacije. Antropogenim pritiskom obalne urbanizacije, turizmom, prekomjernim izlovom, zagađivanjem i klimatskim promjenama ekosustav Sredozemlja ima smanjene mogućnosti pružanja dobara i usluga društvu.
openaire +1 more source
Štitimo li dovoljno Jadransko more?
2022Prema grubim procjenama, u Jadranskom je moru do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endema u Jadranu (samo u flori ih je 12 % od ukupnog broja pronađenih vrsta), Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja.
openaire +1 more source
Priroda (Zagreb), 2013
Prikazan je stupanj nepoznavanja Jadranskog mora i neke crtice iz povijesti istraživanja.
openaire +1 more source
Prikazan je stupanj nepoznavanja Jadranskog mora i neke crtice iz povijesti istraživanja.
openaire +1 more source
Dijatomeje Mrtvog mora (otok Lokrum, Jadransko more)
2016Rad je sastavni dio projekta kojim se istraživaju taksonomija i ekologija bentoskih dijatomeja na istočnoj obali Jadrana. U travnju 2016., ukupno je 25 mikroskopskih stakalaca (predmetnica) uronjeno u Mrtvo more na dubinu od 0, 5 m. Mrtvo more je poluzatvoreni plitki morski ekosustav (najveća dubina 6 m, površina 0, 1 ha), koji se nalazi unutar ...
Car, Ana +4 more
openaire +2 more sources
Taksonomski sastav fitoplanktona u Jabučkoj kotlini (Jadransko more)
2007Taksonomski sastav i ekologija fitoplanktona istraživana je u Jabučkoj kotlini, Srednji Jadran, kao dio međunarodnog projekta ” Adriatic Circulation Experiment - Mesoscale Dynamics and Response to Strong Atmospheric Forcing” na istrazivačkom brodu Knorr. Istraživano područje posjećeno je dva puta, tokom perioda jakog mješanja vodenog stupca
Burić, Zrinka +5 more
openaire +2 more sources
Vulkanske stijene otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska)
2005Studied volcanic rocks are on the basis of petrography and structure classified as augite andesites, metaandesites and metabasalts. They all had originally basalt composition. Some of them show evidences of magma mixing. Those rocks having amygdules mantled by dark area are most probably originated in submarine environment.
Garašić, Vesnica +5 more
openaire +1 more source
Utjecaj unosa balastnih voda na Jadransko more [PDF]
, 2018 Balastne vode pružaju stabilnost i upravljivost broda tijekom plovidbe, te ukrcaja i iskrcaja tereta. Organizmi doneseni putem balastnih voda mogu biti invazivni za novi ekosustav, mogu narušiti bioraznolikost i postati prijetnja biljnim i životinjskim zajednicama, a napose i ljudskom organizmu.
openaire
Jadransko more – specifična oceanografska svojstva
2019Jadransko je more najsjeverniji ogranak Sredozemnog mora i pod snažnim je utjecajem kontinenta. U predavanju ću pokazati osam zanimljivih fizikalnih, kemijskih i bioloških karakteristika Jadranskoga mora. Najvažnije su i u svjetskoj znanosti poznate: bura, Istarska fronta, Sjevernojadranska gusta voda koja generira cirkulaciju u istočnom dijelu ...
openaire