Results 31 to 40 of about 69 (58)
Some of the next articles are maybe not open access.
2005
Područje sjevernog Jadrana iznad spojnice Pesaro (Italija) - otok Unije (Hrvatska), površine 19000 km2 najsjevernija je regija Sredozemnog mora te najplići dio kontinentalnog šelfa. Prosječna mu je dubina 35 m, a najplići je Tršćanski zaljev (25 m). Prima oko 80% ukupnoga slatkovodnoga donosa u Jadransko more, od toga 60% otpada na rijeku Pad, jednu od
Matijašić, Robert, Đakovac, Tamara
openaire +1 more source
Područje sjevernog Jadrana iznad spojnice Pesaro (Italija) - otok Unije (Hrvatska), površine 19000 km2 najsjevernija je regija Sredozemnog mora te najplići dio kontinentalnog šelfa. Prosječna mu je dubina 35 m, a najplići je Tršćanski zaljev (25 m). Prima oko 80% ukupnoga slatkovodnoga donosa u Jadransko more, od toga 60% otpada na rijeku Pad, jednu od
Matijašić, Robert, Đakovac, Tamara
openaire +1 more source
Utjecaj betonizacije na Jadransko more
2022Sredozemno more kao značajna točka bioraznolikosti je od samih početaka mjesto razvoja ljudske civilizacije. Antropogenim pritiskom obalne urbanizacije, turizmom, prekomjernim izlovom, zagađivanjem i klimatskim promjenama ekosustav Sredozemlja ima smanjene mogućnosti pružanja dobara i usluga društvu.
openaire +1 more source
Štitimo li dovoljno Jadransko more?
2022Prema grubim procjenama, u Jadranskom je moru do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endema u Jadranu (samo u flori ih je 12 % od ukupnog broja pronađenih vrsta), Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja.
openaire +1 more source
Priroda (Zagreb), 2013
Prikazan je stupanj nepoznavanja Jadranskog mora i neke crtice iz povijesti istraživanja.
openaire +1 more source
Prikazan je stupanj nepoznavanja Jadranskog mora i neke crtice iz povijesti istraživanja.
openaire +1 more source
Dijatomeje Mrtvog mora (otok Lokrum, Jadransko more)
2016Rad je sastavni dio projekta kojim se istraživaju taksonomija i ekologija bentoskih dijatomeja na istočnoj obali Jadrana. U travnju 2016., ukupno je 25 mikroskopskih stakalaca (predmetnica) uronjeno u Mrtvo more na dubinu od 0, 5 m. Mrtvo more je poluzatvoreni plitki morski ekosustav (najveća dubina 6 m, površina 0, 1 ha), koji se nalazi unutar ...
Car, Ana +4 more
openaire +2 more sources
Taksonomski sastav fitoplanktona u Jabučkoj kotlini (Jadransko more)
2007Taksonomski sastav i ekologija fitoplanktona istraživana je u Jabučkoj kotlini, Srednji Jadran, kao dio međunarodnog projekta ” Adriatic Circulation Experiment - Mesoscale Dynamics and Response to Strong Atmospheric Forcing” na istrazivačkom brodu Knorr. Istraživano područje posjećeno je dva puta, tokom perioda jakog mješanja vodenog stupca
Burić, Zrinka +5 more
openaire +2 more sources
Utjecaj unosa balastnih voda na Jadransko more [PDF]
, 2018 Balastne vode pružaju stabilnost i upravljivost broda tijekom plovidbe, te ukrcaja i iskrcaja tereta. Organizmi doneseni putem balastnih voda mogu biti invazivni za novi ekosustav, mogu narušiti bioraznolikost i postati prijetnja biljnim i životinjskim zajednicama, a napose i ljudskom organizmu.
openaire
Jadransko more – specifična oceanografska svojstva
2019Jadransko je more najsjeverniji ogranak Sredozemnog mora i pod snažnim je utjecajem kontinenta. U predavanju ću pokazati osam zanimljivih fizikalnih, kemijskih i bioloških karakteristika Jadranskoga mora. Najvažnije su i u svjetskoj znanosti poznate: bura, Istarska fronta, Sjevernojadranska gusta voda koja generira cirkulaciju u istočnom dijelu ...
openaire
Stratigrafija krednih naslaga otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska)
2005Otok Vis čini prostranu antiformnu strukturu, pravca pružanja istok – zapad. U području Komiškog zaljeva u krilima nalazimo slijed naslaga kredne starosti, koji je u tektonskom (dijapirskom) kontaktu s trijaskim vulkanogeno-sedimentno-evaporitnim kompleksom u jezgri.
Korbar, Tvrtko +5 more
openaire +1 more source