Results 41 to 50 of about 69 (58)
Some of the next articles are maybe not open access.

Jesenski sastav fitoplanktona u Velebitskom i Paškom kanalu (Jadransko more)

2009
Velebitski i Paški kanal čine 40 km dugačak i 4 – 14 km širok sustav koji se pruža paralelno sa sjeveroistočnom obalom Jadrana. Unutrašnji dio Velebitskog kanala nastavlja se na estuarij rijeke Zrmanje dok je vanjski dio sustava povezan s otvorenim morem, pa područje čini trofički gradijent.
Viličić, Damir   +3 more
openaire   +2 more sources

Plava knjiga za Jadransko more: RAZVOJNI PROJEKTI HRVATSKE BRODOGRADNJE ZA JADRANSKO MORE DO 2050. GODINE

2019
Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine, došlo je do promjene pomorskih transportnih pravaca koji prolaze ili će prolaziti kroz Jadransko more. Strategiju EU za Jadransko more, koja se sastoji od „3 NOs“: „No new legislation“, „No new institutions“, „No new funds“potrebno je promijeniti u „3 Yes“, te donijeti nove propise za Jadran ...
openaire   +1 more source

Vulkanske stijene otoka Visa (Jadransko more, Hrvatska)

2005
Studied volcanic rocks are on the basis of petrography and structure classified as augite andesites, metaandesites and metabasalts. They all had originally basalt composition. Some of them show evidences of magma mixing. Those rocks having amygdules mantled by dark area are most probably originated in submarine environment.
Garašić, Vesnica   +5 more
openaire   +1 more source

Sastav makrozoobentoskih beskralješnjaka u obraštajnim zajednicama u luci Split (Hrvatska, Jadransko more). [PDF]

open access: possible, 2015
Istraživanje obraštajnih zajednica u luci Split, važnoj hrvatskoj luci za međunarodni pomorski promet, obavljeno je na dva teretna terminala (Sjeverna luka i Sveti Kajo) u proljeće i jesen 2014. godine. Korištena je metodologija uzorkovanja koja se bazira na CRIMP protokolu, a na pojedinom terminalu uzorci su sakupljani na tri transekta, međusobno ...
Despalatović, Marija   +2 more
openaire   +1 more source

Značaj zaštićenih prirodnih staništa uzduž hrvatske obale (Jadransko more)

1996
Dalmatian type of coast is worldwide known among geomorphologists and geologists. It is distincted by a few rows of islands (up to 4) parallel to the coast. A formation of Dalmatian coast is a result of its karstic relief and the Holocene sea-level rise. An oligotrophic character of Adriatic sea as well as the fact that it is a shallow and enclosed sea,
Bakran-Petricioli, Tatjana   +2 more
openaire  

Mrežni zooplankton Župskog zaljeva (JI Jadransko more) tijekom zimsko-ljetnog razdoblja

2018
Istraživanje mrežnog zooplanktona obavljeno je u Župskom zaljevu (JI Jadransko more) od siječnja do svibnja 2017. Zooplanktonski uzorci prikupljeni su vertikalnim potezima mrežom gustoće tkanja 125 µm na tri postaje. Najveća gustoća ukupne populacije zooplanktona zabilježena je u siječnju na postaji P2 (2436 jed. m-3).
Mikuš, Josip   +2 more
openaire   +2 more sources

Jadransko more - strateški resurs i okosnica hrvatskog turizma

2002
Jadransko more – strateški resurs i okosnica hrvatskog ...
openaire   +2 more sources

Koliko poznajemo Jadransko more ; Živa bogatstva,

1996
U TV HRT-a emisiji "Sa svrhom i razlogom" sudionici razgovora su bili Mr.sc. Tomislav Vodopija, Dr.sc. Stjepan Jukić, Dr.sc. Ivan Katavić i Mr.sc. Željko Filić, a emisiju je vopdio Prof.dr.sc. Adam Benović. Razgovor je obuhvatio problematiku održivog razvoja Jadranskog mora te mogućnosti korišćenja živih bogatstava.
openaire   +1 more source

Obilježavanje Dana zaštite voda - „Jadransko more i otoci“

2013
U ovom se radu razrađuje tema obilježavanja dana zaštite voda kroz ekološki odgoj u predškolskoj dobi. Rad sam započela govoreći općenito o ekološkom odgoju i zaštiti okoliša, nakon čega sam se nadovezala na značenje vode za život čovjeka i obilježavanje Svjetskog dana zaštite voda. Kroz aktivnosti projekta „Jadransko more i otoci“ željela sam pokazati
openaire   +1 more source

GREBEN KORALJA CLADOCORA CAESPITOSA (NACIONALNI PARK MLJET, JADRANSKO MORE) - 25 GODINA ISTRAŽIVANJA

Zbornik sažetaka 15. hrvatskog biološkog kongresa
Mediteranski endemski kameni koralj Cladocora caespitosa (Linnaeus, 1767) jedini je simbiontski koralj koji gradi grebene u Sredozemnom moru. Ovoj ugroženoj vrsti prijete klimatske promjene i antropogeni utjecaji. Potencijal biokonstrukcije, stope rasta i negativni utjecaji (anomalije temperature mora, onečišćenje) na kolonije praćeni su tijekom 25 ...
Gračan, Romana   +2 more
openaire  

Home - About - Disclaimer - Privacy