Results 11 to 20 of about 65 (59)
Face/façade: the visual and the ethical
Journal of Architecture and Urbanism, 2010 Face and façade share not only the same etymological derivation, but also the appeal to the visual perceptual apparatus. Their operation as visual signs/texts, however, reaches far beyond the merely iconic; in the context of the Western culture, face and
Wojciech Kalaga
doaj +1 more source
The Language of Linguistic Research: Is there Room for Meaning Extension? Lingvistinio tyrimo kalba: ar galime kalbėti apie perkeltinę reikšmę? [PDF]
Kalbotyra, 2008 Straipsnyje nagrinėjamas lingvistinio diskurso tekstai, kurių pagrindinė funkcija, kaip ir bet kurio kito mokslinio teksto, tiksliai ir nedviprasmiškai pateikti informaciją bei argumentus.
Inesa Šeškauskienė
doaj
Metonimija u arapskoj stilistici
Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2009 Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense, which is based on associations. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character.
Munir Mujić
doaj
Analiza spremembe besednovrstnosti pri ruskem vprašalnem zaimku čto
Slavistična Revija, 2013 V razpravi skušamo proučiti značilnosti prehoda ruskega čto iz vprašalnega zaimka v členek, ugotoviti odločilne mehanizme tega procesa ter v posameznih fazah analizirati spremembe pomena, slovničnih in skladenjskih značilnosti in diskurzivne vloge ...
Eom Sooncheon
doaj
Metonimija kao strategija prevođenja kulturoloških pojmova
Život i škola = Life and school, 2005 Metonimija i metafora u kognitivnoj se lingvistici smatraju osnovnim poveznicama jezika i misli, kognitivnim mehanizmima koji nam pomažu pretočiti misli u riječi. Cilj je ovog rada u prvom dijelu ilustrirati univerzalnost i sveprisutnost metonimije kao kognitivnog mehanizma u različitim jezicima i ilustrirati njezinu moguću primjenu kao translatološkog
Omazić, Marija, Šoštarić, Blaženka
openaire +2 more sources
»Ovaj grad zovu još i...« – o antonomazijama za toponime
Folia Onomastica Croatica, 2014 U radu se govori o dodatnome, stilogenome imenovanju zemljopisnih objekata, odnosno o antonomazijama za različite toponime. Donosi se klasifikacija prema poticaju za oblikovanje antonomazija (priroda, društvo, glasoviti pojedinci).
Ana Grgić, Davor Nikolić
doaj
O uporabi i značenju imenâ u hrvatskome
Folia Onomastica Croatica, 2010 Razmatra se valjanost uvriježena stava da imena nemaju leksičkoga značenja ili sadržaja, da su ona puke etikete svojih nositelja, odnosno da leksičko značenje imena mogu dobiti tek u kontekstu.
Ivan Marković
doaj
VLASTITA IMENA IZMEĐU METONIMIJSKE SCILE I METAFORIČKE HARIBDE
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2001 U središtu pozornosti u ovom će prilogu biti neka vlastita imena koje primarno označavaju osobe i zemljopisne pojmove poput gradova ili njihovih dijelova odnosno država ili njihovih sastavnih dijelova.
Rita Brdar-Szabó, Mario Brdar
doaj
Metafora i metonimija kao poticaj u procesu imenovanja
Folia Onomastica Croatica, 2003 Proučavanje metafore i metonimije kao poticaja u procesu imenovanja rijetko je bilo predmetom interesa tradicionalne lingvistike, pa ni onomastike. U ovome se radu pokušava sažeto izložiti nov pristup tomu problemu sa stanovišta kognitivne lingvistike ...
Dunja Brozović Rončević +1 more
doaj
Metonimijski potencijal pridjeva koji označavaju emocije i psihofizička stanja u turskom jeziku
Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2011 U radu se analizira semantička struktura pridjeva iz turskog jezika koji izražavaju emocije i psihofizička stanja u kombinaciji s imenicama koje označavaju dijelove tijela.
Mirsad Turanović
doaj