Results 11 to 20 of about 66 (61)
Metonimija v sovremennom russkom jazyke [PDF]
, 1995 V centre vnimanija nastojaščej raboty nachoditsja jazykovaja metonimija. Iz mnogočislennych aspektov ee izučenija vybrany dva: semantičeskij i grammatičeskij. Osnovnoe vnimanie udeljaetsja pri etom semantičeskomu mechanizmu metonimičeskich perenosov, osobennoe- tjam ich realizacii v tematičeskich gruppach slov, ierarchičeskoj organizacii ...
openaire +4 more sources
Metafora, metonimija, frazem i eufemizam: o čemu govorimo kada govorimo o smrti?
Jezikoslovlje, 2019 Cilj je ovoga rada istražiti hrvatski frazeološki korpus vezan uz komunikaciju o smrti i umiranju, s posebnim obzirom na njegov eufemizacijski, odnosno disfemizacijski potencijal, a potom i ispitati jesu li s formiranjem tih dviju kategorija povezani isti ili različiti kognitivni mehanizmi.
Kružić, Barbara +1 more
openaire +2 more sources
Metonimija u arapskoj stilistici
Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2009 Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense, which is based on associations. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character.
Munir Mujić
doaj
Analiza spremembe besednovrstnosti pri ruskem vprašalnem zaimku čto
Slavistična Revija, 2013 V razpravi skušamo proučiti značilnosti prehoda ruskega čto iz vprašalnega zaimka v členek, ugotoviti odločilne mehanizme tega procesa ter v posameznih fazah analizirati spremembe pomena, slovničnih in skladenjskih značilnosti in diskurzivne vloge ...
Eom Sooncheon
doaj
»Ovaj grad zovu još i...« – o antonomazijama za toponime
Folia Onomastica Croatica, 2014 U radu se govori o dodatnome, stilogenome imenovanju zemljopisnih objekata, odnosno o antonomazijama za različite toponime. Donosi se klasifikacija prema poticaju za oblikovanje antonomazija (priroda, društvo, glasoviti pojedinci).
Ana Grgić, Davor Nikolić
doaj
METONIMIJA KAO STRATEGIJA PREVOĐENJA KULTUROLOŠKIH POJMOVA
Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 2005 Metonimija i metafora u kognitivnoj se lingvistici smatraju osnovnim poveznicama jezika i misli, kognitivnim mehanizmima koji nam pomažu pretočiti misli u riječi. Cilj je ovog rada u prvom dijelu ilustrirati univerzalnost i sveprisutnost metonimije kao kognitivnog mehanizma u različitim jezicima i ilustrirati njezinu moguću primjenu kao translatološkog
Omazić, Marija, Šoštarić, Blaženka
openaire +2 more sources
O uporabi i značenju imenâ u hrvatskome
Folia Onomastica Croatica, 2010 Razmatra se valjanost uvriježena stava da imena nemaju leksičkoga značenja ili sadržaja, da su ona puke etikete svojih nositelja, odnosno da leksičko značenje imena mogu dobiti tek u kontekstu.
Ivan Marković
doaj
VLASTITA IMENA IZMEĐU METONIMIJSKE SCILE I METAFORIČKE HARIBDE
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2001 U središtu pozornosti u ovom će prilogu biti neka vlastita imena koje primarno označavaju osobe i zemljopisne pojmove poput gradova ili njihovih dijelova odnosno država ili njihovih sastavnih dijelova.
Rita Brdar-Szabó, Mario Brdar
doaj
Metafora i metonimija kao poticaj u procesu imenovanja
Folia Onomastica Croatica, 2003 Proučavanje metafore i metonimije kao poticaja u procesu imenovanja rijetko je bilo predmetom interesa tradicionalne lingvistike, pa ni onomastike. U ovome se radu pokušava sažeto izložiti nov pristup tomu problemu sa stanovišta kognitivne lingvistike ...
Dunja Brozović Rončević +1 more
doaj
Metonimijski potencijal pridjeva koji označavaju emocije i psihofizička stanja u turskom jeziku
Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2011 U radu se analizira semantička struktura pridjeva iz turskog jezika koji izražavaju emocije i psihofizička stanja u kombinaciji s imenicama koje označavaju dijelove tijela.
Mirsad Turanović
doaj