Results 51 to 60 of about 542 (120)
O hrvatskim prezimenima ženskima i dvostrukima
Folia Onomastica Croatica, 2001 Hrvatski ženski oblici prezimena još nedavno bili su oni na -ka za udane žene (Nikolicka) i oni na -ova/-eva za neudane (Nikolićeva) i još neki oblici, a prije se upotrebljavao i genitivni oblik (Nikolića).
Alemko Gluhak
doaj
Kako se preziva ova beba? Kulturološka analiza srpskih i britanskih prezimena
, 2019 Svaka beba ubrzo po rođenju biva nekako imenovana. U većini zemalja i kultura porodično prezime se nasleđuje a lično ime dodeljuje bebi. Stoga je izbor u stvari ograničen samo na ovo drugopomenuto jer je ono prvo (takozvano prezime na srpskom, zadnje ime
Đorić-Francuski, Biljana +1 more
core
Prezimena istočnoga dijela otoka Brača
Hrvatski Dijalektološki Zbornik, 2013 U radu se obrađuje 147 prezimena u naseljima Pučišća, Pražnica, Gornji Humac, Selca, Novo Selo, Povlja i Sumartin na istočnoj strani otoka Brača. U prvome se dijelu rada iznose podatci o naseljima obuhvaćenima radom, a čiji je razvoj u kontinuitetu ...
Domagoj Vidović
doaj
STANOVNIŠTVO VINIŠĆA, VELOG I MALOG DRVENIKA U XIX. STOLJEĆU, NJIHOVA PREZIMENA I NADIMCI
, 1988 In 19th century the inhabitants of Vinišće, Veli and Mali Drvenik (Ploče) were mostly field laboures, few merchants, artisans, seamen and fishermen. Mutual weddings and relationships through being marriage witnesses and godparents were well developed ...
Ivan Pažanin, Pažanin, Ivan
core
The use of first names and last names in Croatian standard language [PDF]
, 2015 Diplomski rad donosi pregled normativnih rješenja o sklonidbi osobnih muških i ženskih imena i prezimena u jezikoslovnim priručnicima hrvatskoga jezika: gramatikama, pravopisima, savjetodavnoj te ostaloj jezikoslovnoj literaturi.
Tutić, Ivan
core
DOSELJENICI U SPLITU POČETKOM 19. STOLJEĆA I NJIHOVA PREZIMENA
, 1988 By the beginning of 19th century the migrating population of Dalmatia, theEuropean countries increased the mechanic influx of Split’s inhabitants.
Bezić Božanić, Nevenka +1 more
core
Nepoznata osobna imena dijela istočne Hercegovine u popisu 1475. - 1477.
Folia Onomastica Croatica, 1995 Dati popis uglavnom donosi muška osobna imena, rijetko koje žensko, te svega nekoliko prezimena. Turci se služahu patronimikom, stoga su svoj obrazac primijenili i na hrvatske prilike. Pisahu: Dragić sin Vukoja, Milanko sin Radašina.
Mate Šimundić
doaj
Iz antroponimije i toponimije dalmatinskih Hrvata na sjeveru Madžarske
Folia Onomastica Croatica, 2006 U uvodu autor daje kratak osvrt na povijest i govor hrvatske (dalmatinske) zajednice u sjevernom dijelu Madžarske, u gradu Senandriji (Szentendre). U radu se na temelju bogate arhivske građe i kazivanja mještana najstarije životne dobi, priopćuje i ...
Živko Mandić
doaj
Die Charakteristika der kroatischen Familiennamen
, 1997 U radu se donose osobine hrvatskih prezimena. Ta se prezimena pojavljuju rano u XII. stoljeću, pripadaju karakterističnim motivacijskim skupinama, posjeduju specifične tvorbene strukture, njihov je razmještaj indikativan, a razlikuju se od prezimena koja
Petar Šimunović, Šimunović, Petar
core
O antroponimima u Kukljici u 20. stoljeću
Folia Onomastica Croatica, 2008 U članku se opisuju osobna imena u trima vremenskim odsječcima (prije i poslije Drugoga svjetskoga rata i nakon sedamdesetih godina), zatim tri oblika prezimena (službeno prezime, pridjevski oblik i djevojačko prezime udanih žena) i različiti nadimci u ...
Mislav Benić
doaj