Results 1 to 10 of about 46 (46)
Glagolski vid u francuskom jeziku
Radovi. Razdio historije, arheologije i historije umjetnosti, 2018 Prvo pitanje koje se nameće kad pristupamo proučavanju glagolskog vida u francuskom jeziku, jest pitanje shodnosti i opravdanosti tog proučavanja. Postoji, naime, uvriježeno mišljenje da francuski jezik gotovo ne poznaje tu gramatičku kategoriju. Tome je glavni razlog što francuski ne posjeduje ni jedno od »klasičnih sredstava« vidskog izraza.
openaire +2 more sources
Glagolski vid za frankofonske govorce slovenščine kot drugega ali tujega jezika
, 2022 The topic of this article is teaching Slovenian verbal aspect to francophone speakers of Slovenian as a second and foreign language. To address this area of grammar (for both the teacher and learners), first the differences and especially similarities between the French and Slovenian verb are presented.
openaire +2 more sources
Glagolski vid kao tipološko-komparativni problem
Radovi. Razdio historije, arheologije i historije umjetnosti, 2018 U smjenama pravaca i metoda, pa i čitavih teorija suvremene lingvistike, počev od i dalje živih tradicionalnih pristupa jezičnim činjenicama, pa preko brojnih strukturalnih sve do transformativ- no-generativnih analiza, ne dolaze u pitanje samo opći heuristički principi rada na području jezika kao sistema sui generis, nego se sve novi i novi postupci ...
openaire +2 more sources
Glagolski vid v povezavi z načinom in naklonom v Trubarjevih in Dalmatinovih biblijskih prevodih
Jezikoslovni zapiski, 2015 V sestavku je predstavljeno součinkovalno razmerje med glagolskima kategorijama vid in način ter kategorijama vid in naklon v knjižnem jeziku 16. stoletja. Ugotovitve so oprte na analizo primerov vidsko-načinovne in vidsko-naklonske neujemalnosti, dobljenih s primerjavo Trubarjevega (1557) in Dalmatinovega (1584) prevoda evangelijev.
openaire +4 more sources
DUBINSKA DIHOTOMIJA TRENUTAČNO : PROTEŽNO I GLAGOLSKI VID
Filologija, 1999 Pitanje glagolskoga vida obrađuje se kao jedna od realizacija opće predikatne reference dubinske strukture trenutačno: protežno. Kako je dotična referenca na planu izraza uglavnom diskontinuirana, u radu se nastoji popisati razne mogućnosti njenog izražavanja, te razlučiti prave od nepravih (amalgamiranih) aspektualnih morfema.
openaire +1 more source
Glagolski vid i imperativ u slavenskim jezicima
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010 U radu se prikazuje knjiga autorice Rosanne Benacchio Вид и категория вежливости в славянском императиве: Сравнительный анализ (Slavistische Beiträge, Bd. 472, Verlag Otto Sagner, München – Berlin, 2010.).
openaire +1 more source
Glagolski vid i ergativna konstrukcija u hindskom
Suvremena lingvistika, 2005 Hindski jezik pripada skupini jezika u kojoj se javlja specifičan obrazac rascjepa ergativnosti izazvanog glagolskim vidom. Ovaj članak najprije pokušava rasvjetliti vezu ergativnosti i glagolskog vida u hindskome jeziku krećući od pretpostavke da oni predstavljaju nezavisne fenomene koji funkcioniraju na specifičan način u gramatici svakog pojedinog ...
openaire +1 more source
Glagolski vid i ergativna konstrukcija u hindskome jeziku
Suvremena lingvistika, 2005 Hindski jezik pripada skupini jezika u kojoj se javlja specifičan obrazac rascjepa ergativnosti izazvanog glagolskim vidom. Ovaj članak najprije pokušava rasvijetliti vezu ergativnosti i glagolskog vida u hindskome jeziku krečući od pretpostavke da oni predstavljaju nezavisne fenomene koji funkcioniraju na specifičan način u gramatici svakog pojedinog ...
openaire +1 more source
, 2014 as regards the simplex verb misliti which marks the verbal situation of state there is also a change of the type of verbal situation, due to the fact that all perfective compounds mark the verbal situation of achievements as well as a change of the meaning of finite compound in relation to the simplex verb think so that the meaning of finite compounds ...
openaire +1 more source
Recipročni glagoli i glagolski vid u srpskom jeziku
, 2011 This paper looks at the distribution of two Serbian reciprocal markers, se ‘self’ and jedan drugog ‘each other’, from the point of view of their interaction with verbal aspect. The analysis is based on the data extracted from the Corpus of Contemporary Serbian Language.
openaire +1 more source