Results 61 to 70 of about 585 (147)
MORFOSTINTAKTIČKA OBILJEŽJA DATIVNIH IZRAZA UZ GLAGOLE KRETANJA
Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 2003 U radu će biti opisana uporaba dativnih izraza s prijedlogom k uz glagole kretanja u suvremenom hrvatskom jeziku. Budući da se taj prijedlog sve češće izostavlja ili zamjenjuje prijedlogom prema, raspravlja se o oboje: o kriterijima koji dopuštaju zamjenu prijedloga k prijedlogom prema, te o riječima u sintagmi koje dopuštaju izostavljanje prijedloga k.
openaire +5 more sources
Ženske dvojinske glagolske oblike v starejšem slovenskem knjižnem jeziku
Slavistična Revija, 2019 Prispevek obravnava drugotne ženske dvojinske glagolske oblike, ki so prehajale iz govorjene rabe v starejši knjižni jezik že od 16. stoletja dalje, z upadom v 17. in 18. in ponovnim porastom v 19.
Irena Orel
doaj
AKUZATIVNE DOPUNE UZ NEPRIJELAZNE GLAGOLE: ŠTO SU UNUTRAŠNJI OBJEKTI?
Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 2010 U radu se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih ...
Birtić, Matea, Matas Ivanković, Ivana
openaire +2 more sources
O modalnosti – s osobitim obzirom na modalne glagole [PDF]
Sarajevski filološki susreti, 2020 Modalnosti se pristupa kao jednoj od iznimno složenih gramatičkih, semantičkih i pragmatičkih kategorija. U tom smislu modalni glagoli (u užem smislu to su glagoli morati, trebati, smjeti, moći, htjeti) predstavljaju samo jednu od mogućnosti za izražavanje modalnih značenja.
openaire +1 more source
Kako SSKJ izkazuje glagole s prostimi morfemi
Jezikoslovni zapiski, 1995 Slovnična kvalifikatorska pojasnila kažejo, da je Slovarju slovenskega knjižnega jezika (SSKJ) uspelo v okviru pomenskih razlag besed opozoriti tudi na njihove slovnične lastnosti in posebnosti. Prispevek predstavlja slovnična kvalifikatorska pojasnila, ki označujejo glagole s prostimi morfemi.
openaire +2 more sources
Slovenski trpnik na se (v naravni skladnji)
Slavistična Revija, 2007 V okviru naravne skladnje (ki je veja teorije naravnosti) se določajo predpostavke, na podlagi katerih se dajo napovedati naslednje razmere v slovenskem trpniku na se (kot išče se Urša Plut, išče se Uršo Plut): 1) Trpnik na se je manj pogosten od trpnika
Janez OREŠNIK
doaj
Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 2012 Rad istražuje glagole sa sich u njemačkome i se u hrvatskome jeziku sukladno sintaktičkim i semantičkim kriterijima te donosi jedno zajedničko usustavljenje povratnih glagola u obama jezicima. Budući da se termin „povratni glagol“ nepravilno uporabljuje u gramatikama, ukazat će se na funkciju sich/se u području povratnosti, uzajamne povratnosti i ...
openaire +1 more source
Relacija subjekt-predikat: strukturalna sintaksa i funkcionalizam
, 2001 U članku se analizira relacija subjekt - predikat. Temeljne se rečenične sastavnice promatraju s gledišta strukturalne sintakse Luciena Tesnièrea te s gledišta Martinetove funkcionalne opće sintakse.
Franić, Ivana, Ivana Franić
core
Pojmovanje vezljivosti v tujem jezikoslovju
Slavistična Revija, 2000 Prispevek je kronološko-problemski pregled najrelevantnejše tuje vezljivostne literature, ki je neposredno ali posredno vplivala na razvoj slovenske vezljivostne teorije.
Andreja ŽELE
doaj
Elipsa med glagolsko intenco in besedilno koherenco
Slavistična Revija, 2010 Prispevek obravnava elipso kot pojav besedilne vezljivosti in njeno prepoznavanje v glagolski sopojavnosti, udeleženskem soodnosu in v diateznih zmožnostih slovenščine.
Andreja Žele
doaj